Bosna i Hercegovina
Uprava za indirektno - neizravno oporezivanje

Босна и Херцеговина
Управа за индиректно опорезивање

» Carine » Carinski postupci
Carinska tarifa
Baza obvezujućih informacija o tarifnom razvrstavanju
Javni poziv kvote
Stanje kvota
Odluka o privremenoj suspenziji i privremenom smanjenju carinskih stopa

Carinski postupci

Carinski propisi primjenjuju se jedinstveno na carinskom području BiH koje obuhvata teritoriju BiH uključujući teritorijalne vode, unutrašnje vode i vazdušni prostor BiH. Carinsko područje BiH ograničeno je carinskom linijom koja je identična s granicom BiH.

Protok roba u BiH je slobodan, s tim što se ne isključuju zabrane ili ograničenja prometa roba koje ugrožavaju javnu politiku, javni moral, javnu sigurnost, zdravlje ljudi, životinja i biljaka, zatim nacionalno bogatstvo od umjetničke, istorijske ili arheološke vrijednosti, te industrijsko-komercijalnu svojinu ili eliminisanje opojnih droga i otpadnih materija.

Roba koja se uvozi mora biti u skladu sa standardima i tehničkim i kvalitativnim normama propisanim ili priznatim kao uslov za njihovo stavljanje u promet i/ili upotrebu u Bosni i Hercegovini, uključujući i standarde entiteta. Sanitarna, veterinarska, fitopatološka, ekološka i kontrola kvaliteta uvezene robe obavezne su u skladu sa posebnim propisima. Roba čiji je promet zabranjen u Bosni i Hercegovini ne može biti uvezena ili privremeno uvezena.

Postupkom izvoza dopušta se da bh. roba napusti carinsko područje BiH. Izvoz uključuje primjenu izvoznih radnji i postupaka uključujući i mjere trgovinske politike, a ako je propisano i naplatu izvoznih dažbina.

Postupkom provoza dozvoljava se kretanje od jednog do drugog mjesta unutar carinskog područja BiH robi koja nije bh. roba, a da ona ne podliježe plaćanju uvoznih i drugih dažbina ili mjerama trgovinske politike.

Korištenje bilo kojeg carinskog postupka s ekonomskim učinkom uslovljeno je odobrenjem koje izdaju carinski organi.

Prijavljivanje robe carini znači obavještavanje carinskih organa, na propisani način, o prispijeću robe u carinski ured ili na bilo koje drugo mjesto koje je određeno ili odobreno od strane carinskih organa, a puštanje robe znači radnju kojom carinski organi stavljaju robu na raspolaganje za one svrhe koje su predviđene carinskim postupkom u koji je roba stavljena.

Stavljanje robe u slobodan promet

 

 

Tranzit (Provoz)

Postupak provoza je carinski postupak koji se koristi kako bi se olakšalo kretanje između dvije tačke jedinstvenog carinskog područja, preko drugog carinskog područja, ili između dva ili više carinskih područja, bez naplate carine ili drugih dažbina, ali pod uslovom da se ispune svi propisani zahtjevi koji se odnose na rokove, osiguranje, carinska obilježja i slično.

Postupkom  provoza dozvoljava se kretanje od jednog  do drugog  mjesta unutar carinskog područja BiH:

  1. strane robe (robi koja nije bh. roba), a da ta roba ne podliježe plaćanju uvoznih i drugih dažbina i primjeni mjera trgovinske politike;
  2. domaće robe (bh. roba), u slučajevima i pod uslovima utvrđenim provedbenim propisima, a s ciljem sprečavanja da se, u pogledu proizvoda koji su obuhvaćeni izvoznim mjerama ili koji imaju pogodnosti od tih mjera, vrši izbjegavanje ili neopravdano sticanje koristi od takvih mjera.

Carinske formalnosti kod kretanja robe u postupku provoza obavljaju se:

  1. Pod pokrićem različitih papirnih dokumenta u zavisnosti od vrste transporta:
  • TIR karneta (TIR Konvencije) pod uslovom da je takvo kretanje:
    • počelo ili će se završiti van BiH; ili
    • da se odnosi na pošiljke roba koje se istovaraju u carinskom području BiH, a koje se prevoze zajedno s drugom robom koja treba da se istovari u drugoj zemlji;
    • izvršeno između dva mjesta u BiH kroz područje druge zemlje.
  • ATA karneta (ATA Konvencije) koji se koristi kao provozni dokument.
  • Obrasca Jedinstvene carinske isprave (JCI), obrasca CIM tovarnog lista, avionskog tovarnog lista, pomorskog tovarnog lista, NATO 302 obrasca i slično.
  • Pod pokrićem svakog drugog dokumenta predviđenog međunarodnim sporazumom koji je prihvatila BiH.
  1. Primjenom sistema za elektronski prenos podataka.

U cilju ubrzanja protoka roba preko granica i pojednostavljenja u trgovini robom, Evropska komisija, uključujući sve zemlje EU, EFTA zemlje (Švajcarska, Norveška, Lihtenštajn i Island), Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske i zemlje kandidati za članstvo u EU (Republika Srbija, Republika Sjeverna Makedonija i Republika Turska) su razvile elektronski sistem za postupak provoza, koji se naziva novi kompjuterizovani tranzitni sistem (NCTS), koji omogućava da se sve carinske provozne formalnosti između carine i privrednih subjekata odvijaju pomoću tehnike za elektronsku obradu podataka, tj. elektronskim prenosom podataka.“

Izvoz

Pojednostavljenje carinskih postupaka predstavlja odstupanje od uobičajenih - redovnih postupaka sa ciljem da se pojednostavi izvođenje istih, smanje troškovi za carinsku službu i privredu, ubrzaju postupci i protok roba, rasterete carinski potencijali, prenose odgovornosti na imaoce odobrenja, smanje greške u provođenju carinski postupaka i unaprijedi saradnja sa privrednim subjektima.

Nepotpuna carinska prijava
Prijava robe na temelju računa
Lokalno (kućno) carinjenje pri uvozu
Lokalno (kućno) carinjenje pri izvozu
Ovlašteni izvoznik

Kao dokaz o uplaćenoj administrativnoj taksi, uz zahtjev se obavezno prilažu originalne uplatnice, popunjene kako slijedi:

  • 1.Svrha doznake: zahtjev za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika (tarifni broj 83)
    •  Primalac: JRT Trezor BiH
    •  Račun primaoca:
    •  Račun primaoca:
      • 3380002210018390 (Unicredit banka d.d. Mostar)
      • 5556000031201417 (Nova Banka a.d. Banja Luka)
      • 5517902220404858 (Unicredit banka a.d. Banja Luka)
      • 5620128137723339 (NLB Banka a.d. Banja Luka)
    •  Iznos: 10,00 KM
    •  Vrsta uplate: 0
    •  Vrsta prihoda: 722801
    •  Budžetska organizacija: 1601001
    •  Poziv na broj: 0000000000
  • 2. Svrha doznake: izdavanje odobrenja za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika (tarifni broj 92)
    •  Primalac: JRT Trezor BiH
    •  Račun primaoca:
    •  Račun primaoca:
      • 3380002210018390 (Unicredit banka d.d. Mostar)
      • 5556000031201417 (Nova Banka a.d. Banja Luka)
      • 5517902220404858 (Unicredit banka a.d. Banja Luka)
      • 5620128137723339 (NLB Banka a.d. Banja Luka)
    •  Iznos: 100,00 KM
    •  Vrsta uplate: 0
    •  Vrsta prihoda: 722810
    •  Budžetska organizacija: 1601001
    •  Poziv na broj: 0000000000

Uz zahtjev za izmjenu i dopunu Odobrenja za sticanje statusa ovlaštenog izvoznika iz Bosne i Hercegovine, prilažu se originalne uplatnice, popunjene kako slijedi:

  • 1.Svrha doznake: izmjene i dopune Odobrenja (tarifni broj 83)
    •  Iznos: 10,00 KM
    •  Vrsta prihoda: 722801
  •  2. Svrha doznake: izmjene i dopune Odobrenja (tarifni broj 84)
    •  Iznos: 10,00 KM
    •  Vrsta prihoda: 722802

Napomena: ostali podaci na uplatnicama su isti kao i gore navedeni podaci.

Zahtjev i prateću dokumentaciju potrebno je dostaviti na adresu:
Uprava za indirektno oporezivanje BiH
Sektor za carine
Bana Lazarevića bb
78 000 Banja Luka

Ovlašteni privredni subjekat - AEO

 

ŠTA JE AEO?

Rast globalne trgovine i sve veće bezbjednosne prijetnje međunarodnom kretanju roba primorale su carinske administracije da fokus svojih aktivnosti više usmjere na osiguranje trgovinskih tokova u pogledu aspekata bezbjednosti i zaštite.

Prepoznajući ovaj razvoj događaja, Svjetska carinska organizacija je 2005. godine izradila Okvir standarda (eng. WCO Framework of Standards – SAFE) za osiguranje i olakšanje globalne trgovine. U pomenuti okvir uključeno je nekoliko standarda koji mogu pomoći carinskim administracijama u suočavanju sa novim izazovima. Razvoj programa ovlašćenog privrednog subjekta (eng. Authorized Economic Operator – AEO) je njegov ključni dio.

Svjetska carinska organizacija AEO subjekta definiše „kao stranu uključenu u međunarodno kretanje robe u bilo kojoj funkciji koji je za to dobio odobrenje nacionalne carinske administracije i koji se pridržava standarda Svjetske carinske organizacije ili odgovarajućih standarda bezbjednosti lanca snabdijevanja“. AEO subjekti uključuju, između ostalih, proizvođače, uvoznike, izvoznike, špedicije, prevoznike, organizatore zbirnog transporta, posrednike, luke, aerodrome, operatere terminala, skladišta/skladištare i distributere".

AEO koncept ovlašćenog privrednog subjekta se zasniva na partnerstvu između carine i privrednih subjekata. Njihov odnos je zasnovan na principima međusobne transparentnosti, korektnosti, pravičnosti i odgovornosti. Privredni subjekti koji dobrovoljno ispunjavaju određene kriterijume, blisko sarađuju sa carinskim organima kako bi ostvarili zajednički cilj - bezbjednost lanca snabdijevanja, uz uživanje širokog spektra pogodnosti.

KO MOŽE POSTATI AEO?

Svaki privredni subjekt sa sjedištem u carinskom području BiH ili van BiH pod određenim uslovima, a koji je dio međunarodnog lanca snabdijevanja i uključen je u poslovne aktivnosti povezane sa radom carinskog organa, može podnijeti zahtjev za dobijanje AEO statusa.

AEO status se može dodijeliti svakom subjektu koji ispunjava sljedeće zajedničke kriterije:

  • Pridržavanje carinskih i poreskih propisa;
  • Zadovoljavajući sistem vođenja evidencije;
  • Finansijska likvidnost; i
  • Standardi bezbjednosti i zaštite.

VRSTE AEO

AEO program obuhvata ekonomske operatere kojima su odobrena sljedeća pojednostavljenja:

  • Područje carinskih pojednostavljenja (AEOС);
  • Područje bezbjednosti i zaštite (AEOS); i
  • Kombinovano pojednostavljenje (AEOF), ako operater ispunjava uslove za dobijanje i AEOC i AEOS.

POGODNOSTI AEO PROGRAMA

  • Manje fizičkih i dokumentarnih kontrola;
  • Davanje prednosti pošiljkama odabranim za kontrolu;
  • Mogućnost izbora mjesta kontrole;
  • Lakše odobravanje pojednostavljenih carinskih postupaka;
  • Mogućnost prethodnog obavještavanja vezanog za kontrole u pogledu bebjednosti i zaštite;
  • Mogućnost nižeg iznosa garancije za tranzit;
  • Bolji odnosi sa carinskim organom;
  • Poboljšana bezbjednost i komunikacija među partnerima u lancu snabdijevanja;
  • Međusobno priznavanje AEO programa (MRA) – lakši pristup tržištu i ost.

GDJE PODNIJETI ZAHTJEV ZA AEO STATUS?

Uprava za indirektno oporezivanje
Središnji ured
Sektor za carine - Odsjek za pojednostavljene carinske postupke i ovlaštene privredne subjekte
78000 Banja Luka, Bana Lazarevića bb

Kontakt: aeo@uino.gov.ba

PRAVNI OSNOV

  • Član 7. i 8. Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH'', br. 58/15);
  • Član 23. do 42. Odluke o sprovođenju Zakona o carinskoj politici u Bosni i Hercegovini (''Službeni glasnik BiH'', br. 13/19, 54/19, 21/20,47/21, 49/21, 4/22 i 23/22);
  • Član 3., član 25.-27. i Anex III Dodatnog CEFTA Protokola 5;
  • Odluka CEFTA Zajedničkog odbora broj 1/2019 o uspostavljanju postupka validacije, uzajamnog priznavanja državnih programa ovlašćenih privrednih subjekata CEFTA strana u pogledu bezbijednosti i zaštite (AEOS) (''Službeni glasnik BiH-Međunarodni ugovori“, br.4/21);
  • Odluka CEFTA  Zajedničkog odbora broj 2/20 o uspostavljanju zajedničkog logotipa za ovlašćene privredne subjekte CEFTA strana

AEO LOGO

Imalac AEO odobrenja koristi zajednički logotip prihvaćen u svim CEFTA stranama.

ATA karnet

 

Ovlašteni pošaljaljalac i ovlašteni primalac
TIR karnet
Ostala pojednostavljenja

 

 

Putnički i poštanski promet:

Putnički promet

Ukoliko putujete preko graničnih prijelaza u BiH trebate biti upoznati sa slijedećim pravima i obavezama koje imate kao fizička lica koja prelaze carinske  liniju.

Od plaćanja uvoznih dažbina oslobađa se lični prtljag putnika, te roba nekomercijalnog karaktera u ličnom prtljagu putnika koju putnici unose sa sobom iz druge države u propisanoj vrsti, količini i vrijednosti.

„Lični prtljag“ je sav prtljag koji putnik prijavi nadležnom carinskom organu pri ulasku u carinsko područje Bosne i Hercegovine, kao i svaki drugi prtljag kojeg naknadno predoči carinskom organu nakon dolaska u to područje, pod uslovom da može dokazati da je navedeni prtljag istovremeno prilikom odlaska iz druge države predao prevozniku kao svoj lični prtljag radi prevoza u Bosnu i Hercegovinu.

„Roba nekomercijalnog karaktera“ je roba za koju se određeni carinski postupak zahtijeva povremeno i čija vrsta i količina ukazuju na to da je namijenjena za privatnu, ličnu ili upotrebu u domaćinstvu primaoca ili lica koje je unosi ili je jasno da se radi o poklonima,

Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina odobrava se uz sljedeća količinska ograničenja po putniku i danu:

  1. duvan i duvanski proizvodi:
    1. do 200 cigareta, ili
    2. do 100 cigarilosa (cigarilosi su cigare težine do 3 grama po komadu), ili
    3. do 50 cigara, ili do 250 grama duvana za pušenje, ili
    4. odgovarajuća proporcionalna kombinacija količine navedenih duvanskih proizvoda,
  2. alkohol i alkoholna pića:
    1. s učešćem alkohola većim od 22% volumena, ili nedenaturisani etilni alkohol s učešćem alkohola od 80% volumena i više: 1 litra, ili
    2. s učešćem alkohola 22% volumena i manje: 2 litre, ili
    3. odgovarajuća proporcionala kombinacija količine navedenog alkohola i pića,
  3. mirno vino: 4 litre,
  4. pivo: 16 litara.

Putnici do 17 godina nisu oslobođeni od plaćanja uvoznih dažbina na duvan i duvanske proizvode, alkohol i alkoholna pića, mirno vino  i pivo.

Oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina na ostalu robu nekomercijalnog karaktera ograničava se na predmete u vrijednosti do 600,00 konvertibilnih maraka po putniku i danu, nezavisno od vrste prevoznog sredstva kojim putnik putuje.

Posebna napomena: Putnici mlađi od 17 godina nemaju pravo da uvoze robe navedene pod tačkom 2 i 3.

Informacije građanima i putnicima

Sva roba unesena u carinsko područje Bosne i Hercegovine podliježe mjerama carinskog nadzora i provjere od trenutka njenog ulaska u carinsko područje, bez obzira da li se radi o robi koja podliježe obavezi plaćanja carine ili ne. To znači da su bosanskohercegovački i strani državljani dužni prijaviti carinskom službeniku robu koju nose sa sobom prilikom prelaska carinske granice.U putničkom prometu se primjenjuje pojednostavljeni način prijavljivanja robe, s tim da carinski službenik utvrđuje da li se stvarno unosi roba koja je i prijavljena, da li unos robe podliježe obračunu i plaćanju uvoznih dažbina i zavisno o tome određuje daljnje postupanje sa robom.
Ukoliko za robu, koju putnik unosi u privatne svrhe, nije predviđeno oslobađanje od plaćanja uvoznih dažbina, na graničnom prelazu je moguće obaviti obračun i naplatu uvoznih dažbina u skraćenom postupku, osim za robu koja podliježe obaveznoj godišnjoj registraciji, pod slijedećim uslovima:

  • da robu putnik nosi sa sobom,
  • da vrijednost robe ne prelazi iznos od 1.500 KM,
  • da se roba carini po jedinstvenoj carinskoj stopi

Pravila o jedinstvenoj carinskoj stopi sastavni su dio Carinske tarife i glase, citiramo:

  1. Jedinstvena carinska stopa od 10 % ad valorem primjenjuje se na robe, koje se nalaze u pošiljkama koje šalju fizička lica iz inostranstva fizičkim licima u BiH ili koje se nalaze u ličnom prtljagu putnika.
  2. Ova jedinstvena carinska stopa od 10% će se primjeniti, pod uslovom da carinska vrijednost robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina ne prelazi 1.500 KM po pošiljci ili po putniku i pod uslovom da se ne radi o uvozu u komercijalne svrhe. Jedinstvena carinska stopa se ne može primjenjivati za robe koje prema Zakonu o akcizama u Bosni i Hercegovini podliježu obavezi obilježavanja akciznim markicama.
  3. Ako se radi o pošiljkama koje šalju fizička lica iz inostranstva fizičkim licima u BiH, uvoz nije u komercijalne svrhe, ako su pošiljke povremene i sadrže robu isključivo namijenjenu vlastitoj upotrebi primaoca ili njegove porodice, a koja po svojoj vrsti i količini ne odražava bilo kakav komercijalni interes, te da ih pošiljalac šalje primaocu bez bilo kakvog plaćanja. Ako se radi o robi sadržanoj u ličnom prtljagu putnika, uvoz nije u komercijalne svrhe, ako se radi o robi koju putnik povremeno uvozi ili unosi prilikom dolaska iz inostranstva, a koja je isključivo namjenjena za vlastitu upotrebu putnika ili njegove porodice, ili za poklon, a koja po svojoj vrsti i količini ne ukazuje da se radi o uvozu u komercijalne svrhe.
  4. Jedinstvena carinska stopa neće se primjeniti na robu uvezenu pod uslovima iz tačke 1. i 2. ovih Pravila, ako primalac pošiljke ili putnik, zahtjeva da se obračun uvoznih dažbina izvrši po carinskoj stopi propisanoj u Carinskoj tarifi za tu robu. U tom će se slučaju, uz uvažavanje odredbi o oslobađanju od plaćanja uvoznih dažbina, obračunati uvozne dažbine po propisanoj stopi, za svu robu odnosno za cijelu pošiljku.

Putnik može zahtijevati da se pri carinjenju primjeni stopa prema Carinskoj tarifi BiH, u kom slučaju se upućuje na provođenje redovnog postupka carinjenja u unutrašnjoj carinskoj ispostavi. Ukoliko putnik nosi sa sobom robu porijeklom iz zemlje sa kojom BiH ima potpisan Ugovor o slobodnoj trgovini, po zahtjevu putnika se može primjeniti povlašteni tretman na robu, shodno odredbama ugovora, s tim da vrijednost robe, ličnog prtljaga ne prelazi 2.400 KM, a ukoliko se radi o poslanim pošiljkama, vrijednost ne prelazi 1.000 KM.

Kada je u pitanju poštanski promet, iz citiranih Pravila jasno proizilazi da se jedinstvena carinska stopa od 10 % ad valorem, primjenjuje samo na robe koje se nalaze u pošiljkama koje šalju fizička lica iz inostranstva fizičkim licima u BiH, pod uslovom da carinska vrijednost robe koja podliježe plaćanju uvoznih dažbina ne prelazi 1.500 KM po pošiljci, ako su pošiljke povremene i sadrže robu isključivo namijenjenu vlastitoj upotrebi primaoca ili njegove porodice, a koja po svojoj vrsti i količini ne odražava bili kakav komercijalni interes, te da ih pošiljalac šalje primaocu bez bilo kakvog plaćanja. Kada nisu ispunjeni uslovi za primjenu jedinstvene carinske stope ili kada primalac pošiljke zahtijeva, obračun uvoznih dažbina vrši se po carinskoj stopi propisanoj u Carinskoj tarifi za tu robu.

Zabrane i ograničenja unosa roba u putničkom prometu

Prema članu 1. Zakona o spoljnotrgovinskoj politici Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", br. 7/98 i 35/04), protok roba je slobodan, s tim što se ne isključuju zabrane ili ograničenja prometa roba koje ugrožavaju javnu politiku, javni moral, javnu sigurnost, zdravlje ljudi, životinja i biljaka, zatim nacionalno bogatstvo od umjetničke, istorijske ili arheološke vrijednosti, te industrijsko-komercijalnu svojinu ili eliminisanje opojnih droga i otpadnih materija.

U putničkom prometu, putnicima je zabranjeno da unose i iznose pojedine robe, međutim prema važećim propisima koji regulišu tu oblast moguće je prenositi preko granice istu samo uz posjedovanje propisanih dozvola, ili i u propisanoj količini, a to se prvenstveno odnosi na:

  • robu komercijalnog karaktera
  • oružje, municije i eksploziv (sportsko, lovačko, vojno)
  • kulturna dobra, antikvitete i umjetnička djela od istorijskog i drugog značaja
  • opojne droge, prekursore, otrove i druge opasne materije
  • efektivni strani novac, vrijednosne papire i vrijednosnice
  • zaštićene biljne i životinjske vrste
  • lijekove
  • žive životinje, uključujući kućne ljubimce
  • bilje preko granice
  • materijale čiji je sadržaj štetan uticaj za dobro i interese zemlje.
Poštanski promet

Kad se koristi pojam "carinski postupci sa ekonomskim učinkom", podrazumijeva se da se primjenjuju na sljedeće aranžmane:

  • carinsko skladištenje
  • unutrašnju obradu
  • obradu pod carinskom kontrolom
  • privremeni uvoz
  • spoljnu obradu.

Korištenje bilo kojeg carinskog postupka sa ekonomskim učinkom uslovljeno je odobrenjem koje izdaju carinski organi.

Carinsko skladište
Unutrašnja obrada
Vanjska obrada
Obrada pod carinskom kontrolom
Privremeni uvoz

 

OSTALA CARINSKA ODOBRENA POSTUPANJA ILI UPOTREBA

Carinski odobreno postupanje ili upotreba znači:

(a)  stavljanje robe u carinski postupak;
(b)  ulazak robe u slobodnu zonu ili slobodno skladište;
(c)  ponovni izvoz robe iz carinskog područja BiH;
(d)  uništenje robe;
(e)  ustupanje robe nadležnom organu.

PRIVREMENI SMJEŠTAJ ROBE

Do trenutka dok joj se ne odredi carinski odobreno postupanje ili uporaba, roba pokazana carini, nakon takvog pokazivanja, ima status robe u privremenom smještaju.

Roba u privremenom smještaju smješta se samo na mjestima koja odobre carinski organi i prema uvjetima koje propišu ti organi.

Carinski organi mogu zahtijevati od osobe koja je u posjedu robe da položi garanciju s ciljem osiguravanja plaćanja bilo kakvog carinskog duga koji bi mogao nastati skladu zakonu.

PONOVNI IZVOZ, UNIŠTENJE I USTUPANJE ROBE

Roba koja nije bh. roba može se:

(a) ponovno izvesti iz carinskog područja BiH;
(b) uništiti;
(c) ustupiti nadležnom organu kada je takva mogućnost predviđena važećim propisima.

Ponovni izvoz, kada je to potrebno, uključuje primjenu radnji i postupaka predviđenih za robu koja napušta carinsko područje BiH, uključujući i mjere trgovinske politike.

Ustupanje robe vrši se u skladu s važećim propisima. Uništenje ili ustupanje robe ne povlači bilo kakve troškove za nadležni organ. Otpadnom materijalu ili ostacima koji nastanu prilikom uništenja robe određuje se carinski odobreno postupanje ili upotreba propisana za robu koja nije bh. roba.

Privremeni smještaj
Uništenje robe i ustupanje robe nadležnom organu

Slobodne zone:

Slobodne zone
Obaveza registrovanja u EORI sistem i Objedinjeni spisak roba koje podliježu kontroli