---

1. Sektor za carine
Trenutno nisu propisani rokovi predaje izlaznom carinskom uredu robe koja je, od strane izvoznog carinskog ureda, puštena u postupak izvoza.
Prema odredbi člana 158. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (''Sl.glasnik BiH'', broj 57/04 i 51/069) puštanje robe za izvoz se odobrava pod uvjetom da predmetna roba napušta carinsko područje BiH u istom stanju u kojem je bila prilikom prihvatanja izvozne prijave. Ako roba ne napusti carinsko područje BiH izvoznik je, shodno članu 399. Odluke, o tome dužan odmah obavijestiti izvozni carinski ured i vratiti mu primjerak 3 izvozne prijave.
Potpunije, postupak izvoza koji se provodi na osnovu pisane carinske prijave na obrascu JCI reguliran je odredbama člana 157. i 158. Zakona, člana 391. do 401. i člana 423. do 429. Odluke i Uputstvom o postupku izvoza (''Sl.glasnik BiH'', broj 73/06). Popunjavanje carinskih prijava u carinskim postupcima, među kojima je i postupak izvoza, je regulirano Uputstvom o popunjavanju carinske prijave u pisanom obliku i korištenjem tehnike obrade podataka i zbirne prijave, broj: 01-18-10122/05 od 20.12.2005.godine i njegovim izmjenama i dopunama broj: 01-18-1051-9/06 od 20.04.2006. godine i 01-02-86/07 od 04.01.2007. godine, koje je usklađeno sa Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (''Sl. glasnik BiH'', broj 63a/04 i 60/06), a objavljeno je na web stranici UIO: http://www.uino.gov.ba.
Na ovo pitanje već je odgovoreno u aktu broj: 03-18-806-9/07 od 03.04.2007. godine, u prošlim odgovorima pod brojem 9, koji je upućen Udruženju međunarodnih špeditera BiH pri VTK, o kojem su obaviješteni i Regionalni centri - Odsjeci za carine, kojima je i kasnije ukazano na prednje.

(Povratak na pitanja)

---

2. Sektor za informacione tehnologije
Na graničnim prijelazima Strmica, Vardište, Hum, Deleuša, Klobuk i Metaljka zbog ograničenja telekom operatera veze nisu pouzdane i kvalitetne, što može dovesti do prekida u procesu elektronskog razduženja, samim tim i neblagovremenom razduženju garancije. Sektor za IT ne može utjecati na tehničke mogućnosti telekom operatera na pobrojanim graničnim prijelazima. Postoji instrukcija o razduženju garancije ukoliko ne funkcionira elektronsko razduženje koje treba primjenjivati u situacijama prekida komunikacija.

(Povratak na pitanja)

---

3. Sektor za carine
Izdavanje zamjenskog uvjerenja o kretanju EUR.1 je propisano:

• članom 20. Sporazuma o izmjeni i pristupanju Sporazumu o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi - CEFTA 2006 (''Službeni glasnik BiH'' - Međunarodni ugovori, broj 9/07);
• članom 51. stav 5 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 63a/04, 60/06) i
• članom 51. stav 5 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 63a/04, 60/06).

Bez obzira koji od navedenih propisa se primjenjuje, odredbe koje reguliraju naknadno izdavanje uvjerenja o kretanju EUR.1 su identične i u osnovi propisuju da, kada se proizvodi sa porijeklom stave pod kontrolu carinskog ureda Bosna i Hercegovine, postoji mogućnost da se originalni dokaz o porijeklu zamijeni sa jednim ili više uvjerenja o kretanju EUR.1, u svrhu slanja svih ili nekih proizvoda negdje drugo u Bosni i Hercegovini. Zamjensko uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaje se od strane carinskog ureda pod čijom kontrolom se nalaze ti proizvodi.
Dakle, po prispjeću pošiljke u Stranu ili zemlju ili teritorij sa kojima je kumulacija primjenjiva, pošiljka se može razdijeliti na manje pošiljke u svrhu carinjenja u različitim carinskim ispostavama u toj zemlji. U tom slučaju, zamjenska uvjerenja o kretanju robe, izdana na osnovu uvjerenja EUR.1 koje je pratilo originalnu pošiljku, moraju pratiti i svaku od "malih" pošiljki.
Kako bi dobio zamjensko uvjerenje, uvoznik ili njegov ovlašteni zastupnik mora podnijeti pisani zahtjev carinskoj ispostavi pod čiji je nadzor roba stavljena i priložiti popunjeno uvjerenje o kretanju robe EUR.1, u rubriku 7 naznačiti da je u pitanju zamjensko uvjerenje, unijeti serijski broj originalnog uvjerenja koje prati robu, te dati pisanu izjavu da se radi o istoj robi koja je uvezena ili dijelu pošiljke za koje je prethodni dokument izdan.
Ovaj se postupak primjenjuje samo kada se radi o pošiljkama koje se razdjeljuju i šalju do drugog odredišta unutar teritorije Strane ili zemlje ili teritorije sa kojima je moguće primijeniti kumulaciju.
Zamjensko uvjerenje o kretanju EUR.1 nije moguće izdati ako su proizvodi ili dio pošiljke poslani iz jedne Strane u drugu Stranu, ili zemlju ili teritorij sa kojima se kumulacija primjenjuje.

(Povratak na pitanja)

---

4. Sektor za carine
U posjeti ove Uprave Carinskoj upravi Republike Slovenije, u okviru CARDS projekta - Integrirano upravljanje granicom, od strane te Uprave upoznati smo da je s primjenom pojednostavljenja u carinskim postupcima, Republika Slovenija počela je 1991. godine i postepeno kroz duži period razvila napredna pojednostavljenja. U Carinskoj upravi Slovenije uspostavljene su odgovarajuće telekomunikacione veze svih organizacionih jedinica sa Glavnim sjedištem Uprave i svaka organizaciona jedinica ima pristup potrebnim podacima iz druge organizacione jedinica vodeći računa o nivoima pristupa. Poslovni subjekti samostalno (u njihovo ime to rade računarske kuće) razvijaju svoje informacione programe koji se naslanjaju na carinski informacioni sistem, i predstavljaju kompatibilne sisteme putem kojih je moguće vršiti podnošenje pojednostavljenih prijava uz elektronski potpis (koji potpis još u BIH nije u funkciji) i razmjenu potrebnih i definiranih podataka sa carinskom službom. Većina firmi, uz elektronski potpies, šalju svoje carinske prijave koje se automatski importuju u carinski sistem, a nazad dobiju poruke o statusima  tih prijava, odnosno robe.
U Bosni i Hercegovini pojednostavljeni postupci prijavljivanja robe za stavljanje u slobodan promet, za carinske postupke s ekonomskim učinkom i za izvozne postupke, načelno su propisani članom 73. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine i odredbama člana 160. - 196. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.
Trenutno se u Upravi za indirektno oporezivanje odobravaju pojednostavljeni postupci prijavljivanja na temelju fakture uz pregled robe na graničnim uredima (GP) i podnošenja zbirne dodatne prijave kod nadzorne carinske ispostave za određeni vremenski period  i to za jednostavnije robe koje je lako prepoznati i identificirati i za koje se pregled, odnosno postupak može provesti na sâmom graničnom prijelazu i osigurati njegova pravilnost.
U daljnjim aktivnostima, u pogledu primjene drugih vidova pojednostavljenih postupka predviđenih zakonom, nastoji se iznaći resursi, a prevashodno tehnička rješenja za njihovu podršku u informacionom sistemu, koja će u potpunosti zadovoljiti propisana pravila provedbe tih postupaka, što nije nimalo jednostavan proces i posao koji se može brzo okončati.

(Povratak na pitanja)

---

5. Sektor za informacione tehnologije
Ona razduženja koja su automatski uparena završavaju se isti dan, jedino ručna uparenja koja radi Sektor za poslovne usluge eventualno mogu da ne budu isti dan, te bi to moglo biti uzrok sporijeg razduživanja.

(Povratak na pitanja)

---

6. Sektor za poslovne usluge
Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje broj: UO 1303/65/07 od 13.03.2007.godine utvrđena je visina naknade za korištenje parking prostora u carinskom terminalu, te utvrđen omjer raspodjele prihoda ostvaren po osnovu naknade za korišćenje parking prostora u carinskom terminalu.
U članu 3. navedene Odluke propisano je da se visina naknade za korištenje parking prostora odnosi i na carinske terminale u vlasništvu UIO.
Obzirom da je gore navedenu Odluku donio Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje, to je u nadležnosti Upravnog odbora i vršenje izmjena iste.

(Povratak na pitanja)

---

7. Sektor za poslovne usluge
Odlukom Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje broj: UO 1303/65/07 od 13.03.2007.godine propisana je visina naknade za korištenje parking prostora u carinskom terminalu i to:

• za teretna motorna vozila i druga vozila koja ne spadaju u kategoriju putničkih vozila u iznosu od 40,00 KM po danu,
• za putnička vozila u iznosu od 10,00 KM po danu,
• za sva prazna vozila nosivosti preko 3,5 tona u iznosu od 5,00 KM po prelasku kroz terminal.

Pod pojmom dan podrazumijeva se period od 24 sata računajući od momenta ulaska vozila u carinski terminal. Svi vlasnici carinskih terminala, uključujući i ''Meridian'' Banja Luka, dužni su primjenjivati istu.

Sektor za poreze
Napominjemo da je članom 21.stav (1) Zakona o porezu na dodatu vrijednost (''Službeni glasnik BiH'', broj 9/05 i 35/05) propisano da porezna osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrđena u skladu s carinskim propisima. Stavom (2) tačka 2. istog člana regulirano je da se u osnovicu iz stava 1. ovog člana uračunavaju svi zavisni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini.
Slijedom navedenog, ukoliko su troškovi terminala uračunati u poreznu osnovicu koja je utvrđena u skladu sa carinskim propisima, ne postoji obaveza Meridijana da ponovo obračunava i naplaćuje troškove terminala i pripadajući PDV.

(Povratak na pitanja)

---

8. Sektor za poslovne usluge
Odgovor na pitanje pod brojem 8. i 10. sadržan je u aktu Kabineta direktora broj: 01-16-16-73/07 od 06.12.2007.godine i glasi: ''Prema važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju oblast izdavanja Uvjerenja o kretanju EUR 1 nije propisana mogućnost naplate posebne naknade za izdavanje istih, te s tim u vezi UIO neće vršiti naplatu naknade za izdavanje uvjerenja EUR 1 bez obzira da li se isti izdaje u skladu s Odlukom o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 63-a/04) ili Sporazumom o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom Sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) (''Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori'' broj 9/07) ili Ugovora o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske (''Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori'' broj 6/03). Na navedeni način UIO će postupati sve do konačnog rješenja pitanja naplate naknade troškova štampanja uvjerenja o kretanju EUR 1. Ovo znači da prema važečim zakonskim propisima carinski organi prilikom izdavanja obrasca EUR 1 naplaćuju jedino naknadu na ime administrativne takse koja je propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama (''Službeni glasnik BiH'' broj 08/06) i to: administrativnu taksu na zahtjev u iznosu od 5,00 KM iz tarifnog broja 83. i administrativnu taksu na uvjerenje u iznosu od 10,00 KM iz tarifnog broja 96. Tarife administrativnih taksi.

Sektor za carine
Administrativna taksa je propisana Zakonom o administrativnim taksama (''Službeni glasnik BiH'', broj 16/02, 19/02,43/04, 8/06, 76/06 i 76/07) i  plaća se u postupcima pred institucijama BiH i radnjama koje poduzimaju te institucije. Visina taksi je utvrđena Taksenom tarifom, shodno kojoj carinski organi prilikom izdavanja uvjerenja o kretanju EUR.1 naplaćuju administrativnu taksu  na zahtjev u iznosu od 5,00 KM iz tarifnog broja 83. i administrativnu taksu na uvjerenje u iznosu od 10,00 KM iz tarifnog broja 96.
Administrativna taksa se naplaćuje prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja o kretanju EUR.1, obzirom da je članom 6. Zakona o administrativnim taksama, propisano da se taksa plaća u trenutku nastanka obaveze.

(Povratak na pitanja)

---

9. Sektor za carine
Radno vrijeme carinskih ispostava je određeno imajući u vidu fizički obim, odnosno broj carinskih prijava u svakoj carinskoj ispostavi (a gdje je to potrebno i nadležnost za određene postupke), uvjete rada, broj izvršilaca, propisani fond sati rada, vrste inspekcijskih kontrola pri carinskim ispostavama i njihovo radno vrijeme i druge pokazatelje koji utiču na to pitanje. Što se tiče podnošenja, pa slijedom toga i zaprimanja carinskih prijava, obzirom da po istima carinski organ treba poduzeti niz radnji i provjera jer se carinski postupak sastoji od više faza koje su nam svima poznate, iste se praktično mogu zaprimati sve dotle dok je, s obzirom na već do tada podnijete prijave i radnje provedene po istima i broj izvršilaca, objektivno moguće završiti postupak po istima do kraja radnog vremena. To pod uvjetom da prijava u svemu ispunjava uvjete za njeno prihvatanje (da je roba pristigla i može se pokazati carinskom organu, da je ispravno popunjena, da su uz nju priložena sva potrebna dokumenta), što je opet zavisno od svake konkretne situacije, pri čemu se prioritet treba dati prijavama kojima su prijavljene živa stoka i perad, lakokvarljiva roba sa kratkim rokom trajanja, opasne materije i sl. Stoga i podnosioci prijava trebaju nastojati da iste ipak ne podnose pred sami istek radnog vremena, naročito kada nad robom gdje je to potrebno nije obavljena npr. sanitetska ili druga kontrola koja prethodi carinskom postupku.

(Povratak na pitanja)

---

10. Sektor za carine
Odgovor već sadržan u odgovoru na pitanje pod rednim brojem 8.

(Povratak na pitanja)

---

11. Sektor za informacione tehnologije
Šifre "PZQ"  i  "PZM"  u ASYCUDA  informacionom sistemu su oznake za priložene dokumente i to ''potvrda instituta za mjerne instrumente''.

(Povratak na pitanja)

---

12. Sektor za carine
Odredbama člana 7. Zakona o Upravi za indirektno oporezivanje (''Sl. glasnik BiH'', broj 89/05) određene su nadležnosti Uprave, među kojima nije navedeno pitanje.
Nadalje, izbor lica koje će špediter zastupati u carinskom postupku je njegov izbor, pa slijedom toga i "rizik", na koji izbor ova Uprava niti utiče, niti može uticati. To je njihov međusobni obligacioni - ugovorni odnos u kojem učesnici istog saglasnom izjavom volja određuju sadržinu obligacije (prava i obaveze). Špediter polaganjem garancije za obezbjeđenje carinskog duga u carinskom postupku za svog komitenta preuzima obavezu da plati taj dug, odnosno indirektne poreze ako iste u propisanom roku ne plati njegov komitent. Ta obaveza, između ostalog, proizilazi i iz odredbe člana 107. stav 1. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.

(Povratak na pitanja)

---

13. Sektor za carine i Sektor za informacione tehnologije
Ukazujemo i podsjećamo da se u pogledu oporezivanja akcizom etil alkohola iz tarifnog broja 2207 (nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 vol. % ili većim; etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, s bilo kolikim sadržajem alkohola) prema odredbama člana 11. Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini (''Sl. glasnik BiH'', broj 62/04 i 48/05) na promet etil - alkohola akciza plaća u iznosu od 15 KM po litri apsolutnog alkohola, što znači da se akciza plaća i na nedenaturirani etilni alkohol kao i na denaturirani etilni alkohol. To znači da se akciza naplaćuje za proizvod koji predstavlja etilni alkohol, denaturiran, s bilo kojim sadržajem alkohola, koji se svrstava pod tarifnu oznaku 2207200000, osim proizvoda koji predstavljaju ostale alkohole, denaturirane, s bilo kojim sadržajem alkohola.
Kao što ste i istakli u informacionom sistemu, u slučajevima kada se u istu tarifnu oznaku iz Carinske tarife BiH u koju se svrstava roba na koju se plaća akciza svrstava i roba na koju se ne plaća akciza, radi pravilnog obračuna i naplate akcize, uz tarifnu oznaku u informacionom sitemu su dodate različite jedanaeste cifre:  0, 1, 2 i 9 (specifični kodovi), koje se koriste kako slijedi:

• ''0'', kada su sve robe koje se svrstavaju u istu tarifnu oznaku jednoobrazno opterećene indirektnim porezima;
• ako se u istu tarifnu oznaku svrstava i roba na koju se ne plaća akciza i roba na koju se plaća akciza, radi prepoznavanja i pravilnog obračuna i naplate akcize, tarifnoj oznaci u informacionom sistemu dodata jedanaesta cifra može biti:
  • ''1'', koja označava da se akciza ne obračunava i
  • ''2'' ili ''9'',  koje označavaju da se akciza obračunava i plaća,

iz čega slijedi kada se radi o uvozu etilnog alkohola, denaturisanog, s bilo kojim sadržajem alkohola koji se svrstava u tarifnu oznaku 2207200000 kao jedanaesta cifra se dodaje ''9'' i obračunava akciza, dok kod uvoza ostalih alkohola, denaturiranih, s bilo kojim sadržajem alkohola koji se svrstavaju u istu tarifnu oznaku 2207200000 kao jedanaesta cifra se dodaje ''1'' i ne obračunava se akciza.

(Povratak na pitanja)

---

14. Sektor za carine
Robe koje su predmet vanjskotrgovinskog prometa i nad kojom carinski organi provode zahtijevani carinski postupak, u zavisnosti od njihove vrste, namjene i drugih karakteristika, predmet su sanitarne, veterinarske, fitopatološke, kontrole kvaliteta, kontrole lijekova i druge kontrole, a iste su regulirane propisima BiH ili propisima entiteta, i sprovode ih nadležni državni ili entitetski  kontrolno-inspekcijski organi.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH je nakon osnivanja, a radi pravilnog, jednoobraznog i efikasnog postupanja carinskih organa i drugih učesnika u carinskom postupku, pred nadležnim inspekcijskim organima, pokrenula postupak izrade jedinstvenog  spiska roba koje pri uvozu, shodno važećim propisima, podliježu kontroli od strane tih organa, a koji bi bio usklađen sa novom Carinskom tarifom.
Nakon niza aktivnosti i održanih sastanaka sa nadležnim kontrolno inspekcijskim organima Uprava za indirektno oporezivanje je sve prispjele prijedloge inspekcijskih organa uvrstila u ''Objedinjeni spisak roba koje pri uvozu podliježu kontroli nadležnih inspekcijskih organa'' (u daljnjem tekstu: Objedinjeni spisak) objavljen pod brojem: 03/2-18-864-16/05 dana 16.05.2005. godine. Isti je dostavljen svim organizacionim jedinicama UIO na znanje i primjenu kao i svim nadležnim institucijama u BiH na uvid ili eventualne izmjene i dopune.
I nakon objavljivanja Objedinjenog spiska bilo je pojava neusaglašenog postupanja inspekcijskih organa što je uzrokovalo različito postupanje carinskih organa i ostalih učesnika pri uvozu roba. Prema Objedinjenom spisku pomenuta roba (europalete) podliježe fitosanitarnom pregledu.
U toku 2006. godine došlo je do usaglašavanja, između Glavnih entitetskih poljoprivrednih inspektora, spiska roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli i isti je dostavljen UIO od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, aktom broj: 08-50-10742-1/07 od 09.10.2007. godine. I prema tom usaglašenom spisku roba europalete podliježu fitosanitarnom pregledu.

(Povratak na pitanja)

---

15. Sektor za carine
Kod uočenih razlika u Carinskoj tarifi BiH u različitim jezičkim varijantama, Sektor za carine UIO se obraća Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH za tumačenje ispravnosti u Carinskoj tarifi. Nakon dobijenog tumačenja ispravke se unose u sistem ASYCUDA.

Sektor za informacione tehnologije
U sistemu nije moguće unijeti različite stope carine u različitim jezičkim verzijama, a u službenom glasniku postoje razlike.

(Povratak na pitanja)

---

16. Sektor za carine
Zakon o administrativnim taksama (''Sl. glasnik BiH'', broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06 i 76/07) usvojila je  Parlamentarna skupština BiH i ovim zakonom se uređuju administrativne takse koje se plaćaju u postupcima pred institucijama BiH i radnjama koje poduzimaju ove institucije. Naredbu o uplatnom računu za uplatu sredstava za administrativne takse (''Sl. glasnik BiH'', broj 24/06), donijelo je Ministarstvo finansija i trezora BiH  i ovom naredbom propisuje se način uplate novčanih sredstava ostvarenih uplatom fizičkih i pravnih lica u skladu s Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i Izmjene i dopune Tarife administrativnih taksa, koja naredba ne regulira da se naplata administrativne takse može vršiti u carinskom postupku putem carinske prijave.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH samo provodi odredbe navedenih propisa i promjena istih nije u nadležnosti ove Uprave.

(Povratak na pitanja)

---

17. Sektor za carine
Uprava za indirektno oporezivanje je onijela Uputstvo o utvrđivanju  carinske vrijednosti, koje je objavljeno u "Sl. glasnik BiH", broj 74/07), a stupilo je na snagu 10. oktobra 2007. godine.
Odredbama člana 46. navedenog Uputstva prestaju da važe svi propisi kojima su regulirana pitanja koja su predmet ovog upustva, osim propisa  ovog uputstva navedenih u članu 2., a član 2 glasi.
Utvrđivanje carinske vrijednosti robe regulirano je:

• odredbama člana 25.do 33. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,
• odredbama člana 60. do 92. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine i Priloga 11. do 14. Odluke.

Iz gore navedenog proizilazi da je i akt "Carinska vrijednost piva" broj: 18-2613 od 12.10.2004. godine stavljen van snage.

(Povratak na pitanja)

---

18. Sektor za carine
Isto pitanje je već ranije razmatrano, te je nakon sagledavanja svih okolnosti koje utiču na to pitanje, broj naimenovanja u carinskoj prijavi određen na 50.

(Povratak na pitanja)

---