UINO

Uprava za neizravno oporezivanje
Bosne i Hercegovine

Dobrodošli Odgovori na pitanja koja se odnose na primjenu Zakona o PDV pri uvozu Početna Početna

Google


UNO Internet




1. KRATAK OPIS PROBLEMA: Različitost u primjeni ZPDV-a i Pravilnika o primjeni ZPDV-a, manifestuje se u različitim postupcima utvrđivnja porezne osnovice. U nekim carinskim ispostava obavezno se traži uključivanje u poreznu osnovicu svih zavisnih troškova, koji nastaju nakon uvoza dobara do prvog odredišta u BiH, bez obzira da li je izvršilac konkretne usluge izdao uredan račun sa obračunatim PDV-om ili bez obračuna PDV-a. U drugim ispostavama se u PDV osnovicu robe uključuju samo oni trškovi koje deklarant ili njegov zastupnik prikaže. U nekim ispostavama se u PDV osnovicu robe uključuju samo oni troškovi koje špediter ili deklarant prikaže, pod uslovom da na njih izvršilac usluge nije obračunao i naplatio PDV.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Jedinstvena primjena poreznih propisa na čitavom području BiH. UIO treba hitno sačiniti unificirano uputstvo u vezi sa jedinstvenom primjenom odredbi člana 26. i 27. ZPDV-a (a i ostalih odredbi ZPDV-a i Pravilnika), koje će biti obavezujuće za sve carinske urede u BiH.

ZAKLJUČAK SA SASTANKA: predložiti putem Udruženja prijedlog za izmjenu Pravilnika, te zahtjev uputiti na Upravni Odbor Uprave za indirektno oporezivanje koji se sastaje za 15 dana (točnije 24.01.2006.godine). U zahtjevu tražiti da se iz ''ovjerene kopije deklaracije'' briše ovjerena , a u tom smislu potrebno je izmjeniti članove 38., 44. i 46. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Odredbom članom 21. Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj:9/05 i 35/05) propisano je da je poreska osnovica pri uvozu dobara u BiH vrijednost tih dobara utvrđena u skladu sa carinskim propisima. U osnovicu se uračnava: akciza, carina i ostale uvozne dažbine, kao i ostali javni prihodi, osim PDV-a, kao i zavisni troškovi (provizija, troškovi pakovanja, prevoza i osiguranja) nakon uvoza dobara do odredišta u BiH. Zavisni troškovi koji se uključuju u PDV-e osnovicu u smislu člana 22. stav 8. Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" broj:93/05) su troškovi špeditera, terminala, smještaja, naknade za carinjenje i sl.
Dakle, zavisni troškovi koji nastanu nakon uvoza dobara u BiH uključuju se u PDV-e osnovicu.
Saglasno članu 26. stav 1. tačka 7. Zakona, uvozniku će se zavisni troškovi koji ulaze u osnovicu za obračunavanje PDV-a pri uvozu fakturisati sa PDV stopom 0% saglasno članu 107. stav 2. Pravilnika , sa pozivom na član 26. stav 1. tačka 7. Zakona.
Šta u slučaju kada dođe do nastanka zavisnih troškova koji se nisu mogli predvidjeti u postupku carinjenja ili su odstupili od ugovorene cijene te saglasno tom nisu ni mogli ući u osnovicu PDV-a pri uvozu?
Obzirom da navedeni trokovi nisu mogli ući u osnovicu PDV-a pri uvoznom carinjenju, tj. da se radi o naknadno nastalim troškovima koji nisu mogli biti predviđeni u postupku carinjenja, za tako nastale DODATNE troškove će se saglasno članu 3. i članu 55. Zakona uvozniku ispostaviti poreska faktura sa obračunatim PDV-om od 17%.
Kao prelazno rješenje u smislu obezbjeđivanja dokaza za ostvarivanje poreskog oslobađanja u smislu članova 38., 44. i 46. Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u UIO će prihvatati kopiju carinske prijave uz ovjerenu specifikaciju zavisnih troškova koja se prilaže uz carinsku prijavu. U tom smislu podnosilac specifikacije treba da u postupku carinjenja podnese, u realno dovoljnom broju primjeraka, specifikaciju o pregledu zavisnih troškova, koju po okončanju carinskog postupka ovjerava carinski organ, te jedan primjerak zadržava uz carinsku prijavu, a ostale vraća njenom podnosiocu. Ta specifikacija treba da sadrži minimum slijedeće elemente:

  • broj, datum i ovjeru podnosioca,
  • vrsta, iznos i broj fakture za svaki zavisni trošak koji se navodi u specifikaciji,
  • zabilješku o pozivu na broj i datum carinske isprave na koju se odnosi podnijeta specifikacija (npr: Specifikacija se odnosi na carinsku prijavu IM 4 broj ... (broj iz polja A) od .. CI .... ).

Da bi se prihvatio prijedlog Udruženja o brisanju riječi "ovjerena", kao što se navodi u problemu 1, nužno je da se pokrene postupak izmjena i dopuna Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u na inicijativu Udruženja.

Povratak na vrh


2. KRATAK OPIS PROBLEMA: Tako su npr. u odrebi član 30. stav 1. tačka 2. pod b) navedeni termini "bescarinske zone i bescarinska skladišta", za koja se smo može nagađati da se misli na "slobodne zone i slobodna skladišta", jer u ZCP ne postoje navedeni termini.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Jedinstvena primjena poreznih propisa na čitavom području BiH.

ZAKLJUČAK SA SASTANKA: predložiti putem Udruženja prijedlog za izmjenu izmjenu odredbe člana 30. stav 1. tačka 2. podtačka b) ZPDV-a na taj način, što tekst iste umjesto "isporučene u bescarinske zone i bescarinska skladišta" treba da glasi: "isporučene u slobodne zone i slobodna skladišta".

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Da bi se prihvatio prijedlog Udruženja potrebno je pokrenuti inicijativu za izmjenu i dopunu Zakona o PDV-u od strane Udruženja.

Povratak na vrh


3. KRATAK OPIS PROBLEMA: Nelogičnost uključivanja zavisnih troškova u poresku osnovicu nastalih unutar države veza član 21.stav 2. Zakona o primjeni PDV-a. Nije u skladu sa članom 14. stav 4. Zakona o PDV-u.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Izmjena u članu 21. stav 2. tako da umjesto da se riječima "nakon uvoza" zamjeni sa riječima "nakon carinjenja" I da je mjesto obračuna u skladištu uvoznika, ili da se u potpunosti briše ovaj stav 2. člana 21. Zakona o PDV-u i s tim u vezi usklade ostali članovi.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledaj odgovor u PROBLEMU 1!

Povratak na vrh


4. KRATAK OPIS PROBLEMA: U odredbi člana 60. stav (2) Pravilnika o primjeni PDV-a, navedeno je, da se poresko oslobađanje za unos dobara u slobodnu zonu iz člana 30. ZPDV-a ostvaruje ako obveznik uz ostalu predviđenu dokumentaciju priloži i "ovjerenu kopiju JCI kojom se dokazuje da su dobra unešena u slobodnu zonu, u skladu sa carinskim propisima". Niko u BiH ne zna na koji način se može obezbjediti JCI za bh. robu, kojim se dokazuje da su dobra iz domaćeg prometa unešena u slobodnu zonu, u skladu sa carinskim propisima".

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: UIO treba izdati svim regionalnim centrima uputstvo o domaćem prometu prema slobodnim zonama, koje će otkloniti postojeće nedoumice.

SEKTOR ZA POREZE i SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Dokaz koji se traži u skladu sa članom 60. stav (2) tačka d) Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dodatu vrijednsot (''Sl. glasnik BiH'', broj 93/05) odnosi se na dobra koja se uvoze u carinsko područje BiH radi smještaja u slobodnu zonu. S toga, ako se ta dobra smještaju u slobodnu zonu na osnovu TR prijave, da bi se mogao obezbjediti traženi dokaz (jer u postupku provoza TR prijava se podnosi u primjercima 1, 4 i 5 i ni jedan primjerak se ne vraća korisniku provoza), potrebno je postupiti po odredbi člana 233. stav 3. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (''Sl. glasnik BiH'', broj 63a/04).
Za bh. robu koja se unosi u slobodnu zonu potrebno je obezbijediti ostale dokaze koji se traže navedenim članom.

Povratak na vrh


5. KRATAK OPIS PROBLEMA:

Uključivanje zavisnih troškova u osnovicu za obračun PDV-a.

Robe kupljene na paritetu CIP, CPT I DDU. Da li je obavezno uključiti troškove carinskog terminala I špeditera na garnici s obzirom da su isti uključeni u cijenu prevoza do mjesta odredišta prema neved.paritet.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA:

Ako već ZPDV zahtijeva uključivanje zavisnih troškova koji nastaju nakon prelaska granične crte, onda se ograničiti samo na troškove prijevoza od granice do odredišta, kao što je slučaj u susjednim zemljama (HR, SCG)

Trošak nastao u zemlji tj. u BIH a koji je ušao u trošak prevoza ne treba uključivati u osnovicu za PDV I dati jasnu instrukciju carinskim radnicima o primjeni istog.

Povratak na vrh


6. KRATAK OPIS PROBLEMA: Fakturisanje korištenjem nulte stope posredniku (špediteru, agentu), a ne direktno uvozniku

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Omogućiti fakturisanje zavisnih troškova korištenjem nulte stope ne samo onome koji na to ima pravo (uvoznik), nego i posrednicima koji rade u ime i za račun uvoznika

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 26. stav (1) tačka 7. Zakona o PDV-u sve usluge povezane sa uvozom dobara, pod uslovom da je vrijednost takvih usluga uključena u osnovicu, a u skladu sa članom 21. stav (2) tačka 2. Zakona oslobođene su plaćanja PDV-a. Stoga ukoliko su zavisni troškovi ušli u osnovicu za obračunavanje PDV-a pri uvozu, te su u skladu s Pravilnikom obezbijeđeni i dokazi, na takve usluge se ne obračunava PDV.
Zavisni troškovi koji se uključuju u osnovicu za obračunavanje PDV-a pri uvozu dobara isključivo se odnose na dobra koja se uvoze, tj. moraju biti direktno vezani za uvezena dobra.

Povratak na vrh


7. KRATAK OPIS PROBLEMA: Polje 46 statistička vrijednost, traži se po paritetu EXW za proceduru EXW traže se računi koji ne pripadaju toj vrsti pariteta, kao i za proceduru IM5 CPT traže se uvozni računi koji ne pripadaju isto tom paritetu

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Da se poštuju pravila INCOTERMSA 2000 (decidno) prilikom uvoza tj izvoza jer su u fakture tj uvozne-izvozne uračunati troškovi u zavisnosti od pariteta

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Navedenim uputstvom je propisan način popunjavanja polja 46 (statistička vrijednost), dakle pobliže je određeno šta čini statističku vrijednost robe i na koji način dobiti taj podatak u sistemu.
Pravila ugovorenog pariteta treba poštovati.
Ispravnim popunjavanjem polja 22 i 44 (napomena o vrijednosti) kako je propisano obezbjeđuju se podaci o carinskoj osnovici i statističkoj vrijednosti (sistem ASYCUDA automatski popunjava ovo polje nakon unošenja podataka u polje 22 i 44).
Pravilno popunjavanje polja 46 zavisi od pravilnog popunjavanja polja 22 i unijetih iznosa troškova i popusta koji utiču na statističku vrijednost (pod troškovima i popustima se ne podrazumjevaju samo npr. troškovi prevoza, osiguranja i sl. vezanih za uslov isporuke, odnosno popusti kako npr. rabati, već se podrazumjevaju sve stavke koje povaćavaju ili umanjuju fakturnu vrijednost).
U osnovi, u informacionom sistemu ASYCUDA, kod uvoznih postupaka statistička vrijednost je jednaka carinskoj vrijednosti za obračun uvoznih dažbina. Kod izvoznih postupaka, obzirom da se ne utvrđuje carinska osnovica, potrebno je u '' napomeni o vrijednosti '' u troškove ili popuste unijeti sve stavke koje povećavaju ili umanjuju vrijednost fakture kako bi se u polju 46 dobila ispravna statistička vrijednost kako je i definisana uputstvom na koje se pozivate.

Povratak na vrh


8. KRATAK OPIS PROBLEMA: Ako jedna uvozna faktura sadrži veliki broj stavki - ima broj naimenovanja veći od 20 (često i do 100 naimenovanja), mora se dijeliti na više jci sa po 20 naimenovanja - uvozna faktura se kopira u više primjeraka - za svaku jci i mora se vršiti markiranje (obilježavanje) stavki koje se carine. - posao za koji špediciji treba 5-8 radnih sati (4 čovjeka), umjesto dosadašnjih 2-3 sata (2 čovjeka) + otežan prijem carinskom radniku na prijemu dokumenata

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Dozvoliti u sistemu ASYCUDA da JCI nema ograničenje za broj naimenovanja (ili min 100 naimenovanja, kao što je bilo do 31.12.2005.)

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Predmetno pitanje će biti razmatrano.

Povratak na vrh


9. KRATAK OPIS PROBLEMA: Uvoz robe po članu 176. Stav 3 oslobođeno od plaćanja carinskih dažbina I poreza na promet rješenjem izdatih od nadležnih organa o oslobađanju poreza na promet u 2005 god. a uvoz robe se vrši u 2006 god. Projekat se finansira iz kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu I razvoj (EBDR) br. 474

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 29. stav (1) tačka 4. snabdijevanje dobrima i uslugama u okviru međunarodnih projekata pružanja pomoći u kojima je BiH obavezana međunarodnim ugovorom da osigura da takvi projekti ne budu opterećeni PDV-o, podliježe povratu plaćenog PDV-a. Saglasno stavu (2) istog člana UIO je donijela Instrukciju o uslovima i načinu povrata PDV-a u skladu sa članom 29. Zakona o PDV-u koja se može pronaći na web stranici Uprave (www.uino.gov.ba).

Povratak na vrh


10. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Zakonom osloboditi ŽFBH i ŽRS plaćanja PDV-a, ali time ne i krajnjeg korisnika koji na kraju plaća PDV. Taj korisnik mora car. deklaracijim dokazivati paritete plaćanja. Isto je i kod Hrvatskih željeznica.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Oslobađanja od plaćanja PDV-a propisana su članovima 24. do 30. Zakona o porezu na dodanu vrijednost, a problem je suviše nejasno postavljen da bi se konkretno odgovorilo.

Povratak na vrh


11. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: ako se mora unijeti trošak osiguranja da se propiše minimalni tarifnik osiguranja koji će UIO donijeti koji će se uračunavati u carinsku osnovicu zavisno od vrste, količine i vrijednosti robe) ili da se u sistemu Asycuda promjeni obavezni unos troškova osiguranja u unos koji se može popuniti ako postoje troškovi osiguranja ili se ne mora popuniti ako uvoznik ili prevoznik da izjavu da roba u međunarodnom transportu nije osigurana ili da CI zapisnički utvrdi troškove osiguranja ako se moraju unijeti u carinsku osnovicu.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Pravila kod pariteta EXW, FCA, CPT u informacionom sistemu ASYCUDA su postavljena prema zahtjevima Incoterms-a.
Ukoliko roba stvarno nije osigurana u međunarodnom transportu o tome će deklarant dati izjavu, kao i o odgovarajućim paritetom, u kom slučaju troškovi osiguranja ne ulaze u carinsku osnovicu, a u sistemu ASYCUDA unositi troškove osiguranja u dodacima 1 KM i u odbicima 1 KM.

Povratak na vrh


12. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Prijedlog UIO da kroz sistem Asycuda "Program račun" izdaje račune za terminal kao što izdaje takve račune za kupovinu EUR-a, za zakup,...,a i da se registruje kao PDV obveznik jer izdaje prostor u zakup čiji je vlasnik, radi usluge terminala pri čemu je konkurent drugim preduzećima vlasnicima termanala, a to UIO-u nije osnovna djelatnost državne institucije.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

U sistemu poreza na dodatu vrijednost promet dobara i usluga ne može se dvostruko oporezivati. Ukoliko je došlo do ispostavljanja takve fakture koja u sebi sadrži obračunati PDV-e, takva faktura ne može se prihvatiti u postupku uvoznog carinjenja, obzirom da u tom slučaju nisu ispunjeni uslovi iz člana 26. stav 1. tačka 7. Zakona.

Povratak na vrh


13. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Prijedlog: Da se donese instrukcija u kojoj će se napisati da carinik ne može uslovljavati završetak carinjenja ako nije priložen račun za terminal, za špediterske usluge i slično jer su ti računi izdani sa obračunom PDV sa stopom 17%, a ako su ti računi priloženi za formiranje PDV osnovice kod uvoza moraju biti izdani sa obračunom PDV-a sa 0% i da ne mogu prihvatiti račune izdane sa obračunom PDV-a na kojima je iskazan PDV sa stopom 17% i da se ne mogu prilagati nikakve izjave ili specifikacije umjesto računa za usluge koje ulaze u PDV osnovicu kod obračuna PDV-a kod uvoza robe. Računi izdani sa obračunom PDV sa stopom 0% ulaze u PDV osnovicu i moraju se uključiti u PDV osnovicu kod uvoza, a računi koji nisu uloženi i nisu ušli u osnovicu za obračun PDV-a za uvoz robe izdaju se sa obračunom PDV-a po stopi od 17% i carinici ne mogu uslovljavati završetak carinjenja ako nisu priloženi računi za zavisne troškove vezane za uvoz robe.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledaj odgovore u PROBLEMU 1 i PROBLEMU 12 !

Povratak na vrh


14. SEKTOR ZA POREZE i SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Pogledaj odgovor u PROBLEMU 12!
Dalje, prema DDU paritetu sve troškove i rizike prilikom transporta robe snosi prodavac do mjesta isporuke, a kupac je dužan da plati sve carinske dadžbine i da predoči ugovor o kupoprodaji robe, što znači da svi troškovi dopreme robe moraju biti iskazani u fakturi odvojeno od cijene robe, a u ugovoru treba biti potupno pricizirano o kakvim troškovima dopreme se radi za tu vrstu robe.
Moraju se prihvatiti pariteti iskazani na "border note" kod zbirnih pošiljki samo za onu količinu robe koja je dotičnom cari nskom prijavom obuhvaćena.

Povratak na vrh


15. PITANJE: Da li ste mišljenja da na računu za carinu i PDV treba da stoji i korisnik koji bi platio carinu i PDV za uvezenu robu (kao krajnji korisnik) jer se često radi o zastupanju u spoljno-trgovinskom prometu gdje uvoznik daje korisniku samo pravo uvoza i carinjenja robe, a korisnik ima obavezu platiti robu u inostranstvu i platili sve uvozne dadžbine i PDV.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 13. stav (1) tačka 5. lice koje podliježe plaćanju PDV-a u slučaju uvoza dobara je primalac dobara, odnosno carinski dužnik utvrđen u skladu sa carinskim propisima, a u smislu člana 224. Zakona o carinskoj politici potraživani iznos dažbine može da plati treće lice umjesto dužnika. Dužnik u smislu člana 4. stav (1) tačka 9. je svako lice koje je odgovorno za plaćanje carinskog duga.

Povratak na vrh


16. SEKTOR ZA CARINE - odgovor

S obzirom da postavljeno pitanje nema dovoljno informacija za davanje konkretnog odgovora, to samo možemo ukazati da je u vezi istog potrebno razlikovati slijedeće:

  • ako se u slobodan promet stavlja otpad koji, prema utvrđenom normativu proizvodnje, nastaje u procesu obrade i ima upotrebnu vrijednost, na iste će nadzorna carinska ispostava primjeniti član 354. stav 1. Odluke o provedbenem propisima Zakona o carinskoj politici BiH (vidjeti i Prilog 45 Odluke), i za takav otpad nastaje carinski dug, koji se, shodno članu 119. tačka (a) Zakona o carinskoj politici BiH, obračunava na osnovu elemenata (tarifna otnaka, stopa carine, vrijednost, kurs) koji važe za taj otpad na dan prihvatanja carinske prijave za njihovo puštanje u slobodan promet, osim ako imalac odobrenja nije tražio primjenu člana 118. navedenog zakona. Prijava za stavljanje u slobodan prpmet otpada o kojem je riječ mora biti podnijeta u roku ponovnog izvoza određenog odobrenjem, pa ako se otpad, u tom roku, stavlja u slobodan promet u 2006. godini, na isti se, s hodno članu 17. i 38. stav 6. Zakona o porezu na dodatu vrijednost obračunava i naplaćuje i porez na dodatu vrijednost,
  • ako se radi o uobičajenom gubitku robe koja se stavlja u postupak unutrašnje obrade za koji nosilac odobrenja može dokazi da je gubitak nastao isključivo kao posljedica stvarnog kakarktera robe, a ne râdi bilo kakve nemarnosti ili postupka imaoca odobrenja (npr. nepoštivanje pravila i obaveza u pogledu obrade ili prerade robe propisanih carinskim propisima), i u pitanju su količine gubitaka koji su uobičajeni u praksi za određenu vrstu robe i proizvodnju, odnosno tehnološki proces obrade kojoj se roba podvrgava, tada se, s hodno članu 198. Zakona o carinskoj politici BiH, smatra da nije nastao carinski dug i ne podnosi se carinska prijava za prihvaćeni prirodni gubitak. Dalje u pogledu prirodnog gubitka primjenjuju se odredbe člana 436. do 438. citirane Odluke.

Kako se iz navoda potavljenog pitanja dâ zaključiti da se neispravno gleda rok ponovnog izvoza, to dajemo slijedeća objašnjenja:

  • rok za ponovni izvoz, za svaku pojedinačnu carinsku prijavu kojom se roba prijavljuje za unutrašnju obradu (IM 5 po sistemu obustave plaćanja, odnosno IM 0 po sistemu povrata dažbina), počinje teći od dana njenog prihvatanja i taj rok prijavni carinski ured treba unijeti u polje D/J te prijave, kao i odobreno produženje tog roka.

Primjer: Firma ''A'' je dobila odobrenje za unutrašnju obradu, po kojem vrši uvoz određenog repromaterijala (tkanina, konac, podstava, dugmad i rajfešlus) za proizvodnju kompenzirajućeg prizvoda (suknje), po kojem je odobren rok za ponovan izvoz od 9 mjeseci. Uvoz je izvšen i to:

  • po IM5 od 01.10.2005. uvezena je tkanina i konac,
  • po IM5 od 31.12.2005. uvezeni su podstava, dugmad i rajfešlus.

Unutrašnja obrada po carinskoj prijavi IM5 od 01.10.2005. godine se treba razdužiti do 30.06.2006. godine, a po prijavi IM5 od 31.12.2005. godine do. 30.09.2006. godine.
Dalje, radi pojednostavljenja, primjenom člana 115. stav 2. drugi podstav Zakona o carinskoj politici BiH, po zahtjevu imaoca odobrenja, može se u odobrenju odobriti da se rok za razduživanje koji počinje tokom kalendarskog mjeseca ili kvartala završava zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca ili kvartala.
Ako je odobreno mjesečno objedinjavanje rokova, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u određenom mjsecu, isteći će zadnjeg dana narednog kalendarskog mjeseca (npr. roba je prijavljena za unutrašnju obradu 10., 15. i 25.10.2005., u ovom slučaju rok ponovnog izvoza za svu tu robu ističe 30.11.2005.)
Kod kvartalnog objedinjavanja rokova, svi rokovi za ponovni izvoz koji počinju teći u određenom kvartalu, isteći će zadnjeg dana narednog kvartala (npr. roba je prijavljena za unutrašnju obradu 05., 20. i., 30.07.2005.; zatim 10., 19. i 27.08.2005.; i 05., 15. i 28.09., u ovom slučaju rok ponovnog izvoza za svu tu robu ističe 31.12.2005.).

Povratak na vrh


17. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Da carina napiše instrukciju da carinici ovjere sve uložene primjerke JCI, kod izvoza.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Shodno članu 395. Odluke i članu 2. stva (3)4. Uputstva o popunjavanju carinske prijave podnijete u pisanom obliku ili korištenjem tehnike obrade podataka i zbirne prijave, za postupak izvoza kod izvoznog carinskog ureda podnosi se izvozna carinka prijava u podsetu koji se sastoji od primjeraka 1, 2 i 3, od kojih primjerak 1 i 2 nakon puštanja robe u postupak izvoza zadržava taj ured, a primjerak 3 izvozne prijave vraća podnosiocu. Prema članu 396. citirane odluke primjerak 3 izvozne prijave i roba puštena u postupak izvoza pokazuju se u izlaznom carinskom uredu, koji ured, nakon provedenih potrebnih radnji i kontrola, potvrđuje fizički istup robe stavljanjem odgovarajuće zabilješke na poleđini predočenog primjerka 3 izvozne prijave. Iz navedenog jasno je da je u pitanju samo jedan, a ne više primjeraka 3 izvozne prijave.

Povratak na vrh


18. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Prijedlog da carina ovjeri onoliko primjeraka JCI koliko se podnese tako da bi svaki učesnik u carinskom postupku čija je usluga obračunata sa 0% PDV ušla u obračun PDV-a kod uvoza robe, ima dokaz i da carina ne naplaćuje tu ovjeru (naravno, osim one koja ovjera se naknadno traži).
Ili da špediteri prilažu specifikaciju faktura (sa naznačenim brojem fakture, nazivom firme koja je izdala račun, vrsta usluge i iznos usluge koje su obračunate sa 0%) i da se prilaže onoliki broj primjeraka specifikacije koliko ima učesnika). Ovo iz razloga jer JCI može imati veliki broj primjeraka-naimenovanja, pa da bi se smanjili troškovi, s tim što bi sektor poreza trebao izmjeniti-dopuniti Pravilnik zakona o PDV, da se ova specifikacija uvaži kao dokaz, da je usluga obračunata sa 0% uračunata u osnovicu PDV kod uvoza robe.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledaj odgovor u PROBLEMU 1!

Povratak na vrh


19. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pružanje usluga koje su u direktnoj vezi sa izvozom, saglasno članu 27. stav (1) tačka 2. oporezuju se "nultom" stopom, a poresko oslobađanje ostvaruje se uz posjedovanje dokaza navedenih u odgovoru u PROBLEMU 1 ovog akta. Ukoliko dođe do iskazivanja PDV-a na fakturi suprotno navedenom, isto povlači posljedice propisane članom 55. stav (10) Zakona.

Povratak na vrh


20. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 21. stav (5) Zakona o PDV-u poresku osnovicu kod uvoza dobara u BiH koje je obveznik privremeno izvezao radi popravke, prerade, dorade ili druge obrade izvan BiH, čini vrijednost te popravke, dorade ili druge obrade. Ukoliko se naknada za vrijednost popravke, dorade ili druge obrade ne plaća, osnovicu za obračun PDV-a čini porast vrijednosti nastao uslijed popravke, dorade ili druge obrade, uvećan za iznos carine i drugih uvoznih dažbina, akcize i ostalih javnih prihoda izuzev PDV-a, kao i svi zavisni troškovi koji su nastali u vezi sa uvozom dobara do prvog odredišta ili prvog pretovara u BiH.

Povratak na vrh


21. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

U poresku osnovicu prometa dobara i usluga u smislu člana 20. stav 2. tačka 2. Zakona, uključuju se svi sporedni troškovi koje obveznik obračunava primaocu dobara ili usluga, između ostalih i provizija. Dakle svi sporedni troškovi , pa i provizija, su vezani za osnovni promet dobara ili usluga koje obveznik zaračunava primaocu i koji kao takvi ulaze u prodajnu cijenu dobara odnosno usluga. Ukoliko je plaćanje uvoznih dažbina izvršeno bankovnom garancijom koja glasi na špeditera, koji potom uvozniku na ime angažovanja svoje garancije obračunava proviziju, taj iznos provizije ulazi u poresku osnovicu izvršenih usluga obračunatih primaocu, i na istu se obračunava PDV.

Povratak na vrh


22. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

U ovom slučaju treba voditi računa o principima obračuna PDV-a u zemlju u koju se ta dobra uvoze.

Povratak na vrh


23. SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Naplata indirektnih poreza po istom osnovu ne može se zahtjevati dva puta. Ako su indirektni porezi po istom osnovu i u istom iznosu naplaćeni iz garancije prije izvršenja rješenja donijetog u upravnom postupku, nakon provjere da se radi o uplati istog potraživanja, postupak izvršenja rješenja se obustavlja.

Povratak na vrh


24. SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Predmetno pitanje uzeće se u rad.

Povratak na vrh


25. SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Ako odredišna ispostava zahtjeva plaćanje administrativne takse za razduživanje TR prijave (polje I na na poleđini primjerka 4 i 5 TR prijave) to je neispravano, jer je taksa plaćena (odnosno trebala biti plaćena) kod podnošenja TR prijave polaznom uredu kao zahtjeva deklaranta za stavljanje robe obuhvaćene istom u postupak provoza i ta taksa se odnosi na sve radnje koje po prihvaćenoj TR prijavi trebaju provesti carinski organi radi završetka postupka, uključujući i njeno razduživanje od strane odredišnog ureda.

Povratak na vrh


26. SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Što se tiče orjentacionih lista one već postoje, a u prilog tome svakih dva mjeseca carinskim organima dostavljamo liste popisa prihvaćenih vrijednosti iz faktura za te robe, što još mjerodavnije može poslužiti pri utvrđivanju carinske vrijednosti takve iste ili slične robe.
Carinska prijavu, osim u slučajevima gdje je za pojedine robe ili carinske postupke propisana ili određena nadležnost samo pojedinih carinskih ispostava, deklarant može podnijeti kod bilo kojeg carinskog ureda. Međutim, slučajevi u kojima se, bez opravdanog razloga, zaobilaze usputne carinske ispostave ili ispostave prema mjestu sjedišta preduzeća ili prema mjestu gdje se roba doprema na odredište u BiH i sl., praveći pri tome nepotrebne kilometre, a samim time i troškove prevoza i eventualno druge troškove, su signal da se trebaju ispitati uzroci takvih pojava i preduzeti odgovarajuće adekvatne mjere za njihovo suzbijanje, što kontrolni carinski organi i čine.

Povratak na vrh


27. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Do razrješenja pomenutog problema omogućiti pravdanje više računa do 100,00KM za jedno tenkovanje (5x100,00KM = 500,00KM kupljenog goriva na istom mjestu) ili bi se ovaj iznos trebao bar udvostručiti.

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Za promet dobara i usluga vrijednosti iznad 100 KM a manjeg od 2.000 KM saglasno članu 116. Pravilnika na mjestu prodaje dužni ste tražiti pored blagajničkog računa izdavanje poreske fakture, jer bez vašeg traženja prodavac nema obavezu izdavanja iste.

Povratak na vrh


28. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledaj odgovor u PROBLEMU 1!

Povratak na vrh


29. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 27. stav (1) tačka 4. usluge izvršene na dobrima koja su uvezena u BiH I izvezena od strane lica koja su izvršila te usluge licu koje nema stalno sjedište a ni stalno ili uobičajeno mjesto boravka u BiH oslobođena su od plaćanja PDV-a, a i usluge predstavnika i drugih posrednika u ime i za račun drugog kada je u pitanju citirano oslobađanje takođe ne podliježe oporezivanju PDV-a.

Povratak na vrh


30. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledaj odgovor u PROBLEMU 12 !

Povratak na vrh


31. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Svi oblici uvoza vezani za član 11. stav (3) Zakona o PDV-u.

Povratak na vrh


32. PITANJE: Da li se naprijed navedena naknada može predstavljati "naknadu"koja se ne uključuje u poreznu osnovicu kod uvoza, u skladu sa članom 22. stav (8) Pravilnika o primjeni ZPDV-a?

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 12. stav (7) samo naknade koje se naplaćuju u skladu sa djelokrugom rada organa uprave u skladu sa Zakonom, a istovremeno ne predstavljaju konkurenciju u privatnom vlasništvu mogu se izuzeti od uključivanja u osnovicu za obračun PDV-a pri uvozu.
Članom 22. stav (8) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u administrativne takse i naknade inspekcijama i drugim JAVNIM organima koje VRŠE IZVRŠNU VLAST ne uključuju se u poresku osnovicu za PDV kod uvoza. Dakle, samo ako se radi o naknadi za izvršenu uslugu kontrole kvaliteta izvršenu od starne organe uprave, tj. javnih organa(pa tako i tržišne inspekcije), ista se ne uključuje u osnovicu PDV-a pri uvozu.

Povratak na vrh


33. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Da špediter radi specifikaciju svih troškova koji ulaze u PDV osnovicu u dva primjerka, a da CI kod obrade dokumenata jedan primjerak ovjeri i vrati špediteru da bi isti mogao potvrditi komitentu šta je ušlo u poreznu osnovicu.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Predmetno pitanje će biti razmatrano u UIO.

Povratak na vrh


34. PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Da se izda Uputstvo da se u carinsku osnovicu ne dodaju nikakvi izmišljeni troškovi prijevoza, ako je uobičajeno da se u 99% slučajeva poštarina plaća prilikom otpreme pošiljke, a to se vidi i po tome što nijedna pošiljka u dolasku nema terećenje.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Predmetno pitanje će u UIO biti razmatrano.

Povratak na vrh


35. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Saglasno članu 22. stav (8) Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u naknada u smislu pribavljanja obrazaca koju plasira javni organ (u vašem slučaju obrazac EUR-a koji plasira Uprava) ne ulaze u PDV osnovicu pri uvozu, te se na iste ne obračunava PDV. Međutim, ukoliko uvozniku fakturišete naknadu za zahtjev koji vi sačinjavate isto se ne može smatrati naknadom koju naplaćuje javni organ, te ukoliko se radi o naplati naknade za vašu uslugu ista podliježe oporezivanju PDV-a.

Povratak na vrh


36. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledati odgovor u PROBLEMU 20!

Povratak na vrh


37. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Pogledati odgovor u PROBLEMU 1!

Povratak na vrh


38. KRATAK OPIS PROBLEMA: Ne popunjava se polje 2 - izvoznik - dakle, moguće je jednom jci-im 7 obuhvatiti više faktura različitih isporučilaca (dobavljača), ako se radi o istoj pošiljci (sa jednog vozila), pa čak i u slučaju da su pariteti isporuke različiti, jer se i polje 20 (paritet isporuke) ne popunjava. Pošto se i polje 15 (zemlja izvoza) kod jci-im7 takođe ne popunjava, moguće je uraditi jednu jci za više dobavljača iz različitih zemalja.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Dati dopunu - obrazloženje da li je moguće vršiti ovakvo grupisanje faktura u jednu jci-im7 - ako nije, šta je smisao nepopunjavanja polja 2, 15 i 20

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Navedena polja se ne popunjavaju u carinskoj prijavi IM 7, jer se podaci koji se u ista upisuju ne razmatraju, niti su od uticaja kod stavljanja robe u postupak carinskog skladištenja, a uz IM 7 prijavu za carinsko skladište tipa A i C, shodno članu 127. stav 1. tačka (a) Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH, ne prilažu se nikakva dokumenta, osim, kada je to potrebno, pismeno odobrenje za držanje carinskog skladišta. Osim toga polja 2 nema ni u maksimalnoj listi za postupak carinskog skladištenja iz Priloga 15 navedene odluke. Dalje vidi niže.

KRATAK OPIS PROBLEMA: Polje 33 (tarifni broj) se popunjava sa sistemskom šifrom 9801.0000000 - dakle, sva roba se može svrstati u jedno naimenovanje. Kod ci sarajevo jci-im7 se podnosi sa više naimenovanja, a za svako naimenovanje isti tarifni broj - sistemska šifra. Roba se razvrstava po trgovačkim nazivima - dakle mora se u pripremi predmeta izvršiti pravilno tarifiranje robe da bi se ista razvrstala, a unosi se isti tb za svako naimenovanje ?!

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Ako je već data mogućnost da se roba svrstava u jedan tarifni broj korištenjem sistemske šifre, zašto se ista ne primjenjuje? Zašto se vrši razdvajanje - ponavljanje istog tarifnog broja ?

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Polje 33 se ne popunjava kod skladišta tipa A i C, znači ne unosi se odgovarajuća tarifna oznaka iz Carinske tarife BiH. Međutim, kako iz tehničkih razloga, u informacionom sistemu ASCYUDA, nije moguće kod popunjavanja IM 7 carinske prijave prijeći sa polja 33 na drugo polje sve dok se u to polje ne upiše podatak (tj. sistem zahtjeva da se uvijek popuni ovo polje), to je da bi se omogućila dalja obrada carinske prijave u sisitemu, određeno da se u ovo polje (kod DTI prijava) unosi tkz. sistemska šifra '' 98010000000 '' u svim naimenovanjima IM 7 prijave. Ta šifra nije tarifna oznaka iz Carinske tarife BiH, niti ona znači da se roba može svrstati u jedno naimenovanje. Ovo je objašnjeno i u Uputstvu (član 11. tekst za polje 33).
Prijava IM 7 kod carinskog skladišta tipa A i C može imati više naimenovanja, u zavisnosti o vrste robe koja je predmet te prijave. U polje 31 moraju se unijeti detaljni podaci o robi na temelju kojih je u svakom momentu moguće identifikovati o kojoj je robi riječ, radi njenog ispravnog svrstavanja i sa aspekta carinske tarife BiH i drugih tarifa (akciza, PDV..), te primjene drugih važećih propisa u zavisnosti u koji postupak se roba stavlja nakon postupka carinksog skladištenja ili u slučaju eventaulnog nastanka carinskog duga i drugih indirektnih poreza za vrije dok je postupku carinskog skladištenja. U isto naimenovanje mogu se unijeti podaci o robama istog ili sličnog trgovačkog naziva, onoliko koliko ima prostora za upisivanje svih podaka o svakoj robi koji omogućavaju pomenutu identifikaciju (npr. muške cipele od kože, marke ----- 100 komada, muške cipele sa gumenim đonom i kožnim ..... 300 komada, dječije cipele od .... , marke ....., komada; ženkse cipele od kože, marke ... , kom ...., ili npr. veš mašina marke ....... (i eventualno drugi podaci potrebni za identifikaciju) ... kom; frižider za domaćinstvo marke ..., litara ......, kom ..... itd).

KRATAK OPIS PROBLEMA: Neusaglašenost uputstva o popunjavanju car.prijave (priloga iv) i sistema asycuda - pravilnik kaže da se polje 34 (šifra zemlje porijekla) ne popunjava, a sistem asycuda traži da se isto popuni.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Usaglasiti uputstvo i sistem ASYCUDA.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Ne radi se o neusaglašenosti Uputstva i sistema ASYCUDA, već su razlozi zbog kojih ASCYUDA traži popunjavanje ovog polja isti kao kod polja 33 kod IM 7 prijave i šifra '' QQ '' koja se iz tehničkih zahtjeva sistema unosi u polje 34 IM7 prijave je takođe sistemska šifra, a ne šifra zemlje porijekla

KRATAK OPIS PROBLEMA: Neusaglašenost uputstva o popunjavanju car.prijave i priloga iv uputstva - polje 30 (lokacija robe). Prema prilogu iv ovo polje se popunjava, a uopšte ga nema u članu 11 pravilnika o popunjavanju ?!

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Usaglasiti uputstvo i prilog IV uputstva

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Polje 30 se treba popunjavati kod postupka carinskog skladištenja i u isto se unose podaci o mjestu lokacije robe.
Radi se o tehničkoj grešci u uputstvu koja će biti otklonjena. Hvala!

KRATAK OPIS PROBLEMA: Sistemska šifra - tarifni broj 9801.0000000 vrši obračun dadžbina samo sa 1% . Prema uputstvu o popunjavanju - član 11 polje 42 kaže da se u polje 42 za svako naimenovanje može unijeti i vrijednost od 0,01 bam, pa tek onda obračun dadžbina nema nikakvog smisla. Suština ovog problema je kako se sada zadužuje bankovna garancija držatelja skladišta ??? Kako nadležna carinarnica može da ima evidenciju zaduženja garancije prilikom smještaja robe u carinsko skladište tipa c, isto tako i držatelj skladišta? Jedini način je ručno vođenje - računanje stvarnog opterećenja ! Većina držatelja c skladišta je obezbjedila veće garancije od dosadašnjih računajući i na opterećenje nastalo obračunom pdv-a !

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Dati tumačenje kako se vrši zaduženje - opterećenje bankovne garancije prilikom smještaja robe

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Iako se polje 22 i 42 ne popunjava kod IM 7, sistem ASCYUDA iz tehničkih razloga traži da se u ekranu '' napomene o vrijednosti '' unese vrijednost i stoga se taj ekran unosi iznos 0,01 BAM za svako naimenovanje, koji iznos će sistem automatski upisati i u polje 42, 46 i 47. Taj iznos, dakle se unosi samo da bi se zadovoljili tehnički zahtjevi sistema i on ni u kom slučaju ne znači podatak koji se treba unijeti u navedena polja (iako je iznos 0,01 BAM sistem automatski unio u polje 42, 46 i 47, on nije ni cijena naimenovanja, ni statistička vrijednost, ni obračun, odnosno iznos indirektnih poreza).
Sistemskoj šifri 98010000000 nisu pridruženi nikakvi indirektni porezi, jer ta šifra nije tarifna oznaka iz Carinske tarife BiH, odnosno tarifni stav. U svakom slučaju to nije i ne treba shvatiti kao dažbine za carinsko evidentiranje, a obzirom da je upisana vrijednost naimenovanja 0,01 BAM kako je opisano u prethodnom stavu, prikazani iznos je '' 0 ''.
Kod stavljanja robe u postupak carinskog skladi š tenja u carinsko skladi š te tipa A i C nadležna carinska ispostava pri prihvatanju IM 7 prijave ne zadu ž uje garanciju pojedina č no za svaku IM 7 prijavu . Kontrola iznosa garancije se provjerava u kontrolama samog postupka carinskog skladi š tenja koje kontrole treba vi š e puta periodično vršiti kod držaoca skladišta provjerom zaliha robe , njegove dokumentacije i evidencije o zalihama robe , a i obaveza je držaoca skladišta da obezbjedi da iznos garancije uvijek pokriva sve iznose eventualnih indirektnih poreza za robu u postupku carinskog skladištenja , te shodno stanju zaliha ili očekivanih zaliha prilagođava taj iznos i obavještava nadzornu ispostavu . U protivnom ne obezbjeđenje dovoljnog iznosa garancije od strane držaoca skladišta je razlog za ukidanje odobrenja za držanje carinskog skladišta zbog neispunjavanja uslova pod kojima je odobreno držanje skladišta, a jedan od tih uslova je i obaveza obezbjeđenja garancije za eventualne indirektne poreze za svu robu koja se nalazi u postupku carinskog skladištenja . Nepoštivanjem uslova pod kojima je izdato odobrenje za držanje carinskog skladišta čini se i carinski prekršaj .

KRATAK OPIS PROBLEMA: Sistem asycuda više ne prati zaduženja i razduženja robe smještene po JCI-IM7 - nadležna carinarnica više nema stalni uvid u stvarno stanje robe u skladištu tipa a ili c. Prilikom kontrole skladišta mjerodavni su samo listovi zaliha koje vodi držatelj skladišta i fizički pregled - brojanje robe.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Zašto sistem ASYCUDA ne prati skladišta tipa A ili C kao do 31.12.2005. godine?!

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Obaveza vođenja evidencije o robi stavljenoj u postupak carinskog skladištenja tipa A i C, shodno članu 324. stav 1. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH, je na držaocu skladišta.

Povratak na vrh


39. KRATAK OPIS PROBLEMA: Kod CI sarajevo popunjavanje se vrši na slijedeći način: šifra granične ispostave/tr/broj iz kontrolnika granične ispostave/broj iz kontrolnika iz odredišne carinarnice/godina. Uputstvo o popunjavanju kaže da se upisuje prethodno carinski odobreno postupanje ili upotreba, šifra vrste prijave koja se odnosi na prethodni postupak, evidencijski broj prijave iz kontrolnika i dvije posljednje cifre godine u kojoj je ona sačinjena. Zar nije nakon prijave robe kod odredišne carinarnice izvršeno razduženje granične prijave - dakle, prethodno carinsko odobreno postupanje je prijava robe kod nadležne carinarnice. Podaci o graničnoj prijavi koji se navode u polju 40 shodno navedenom nemaju smisla. Pravilna popuna bi trebala biti: šifra odredišne ispostave/tr/broj iz kontrolnika odredišne carinarnice/godina.

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Dati tumačenje popune ovog polja JCI.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Popunjavanje polja 40 (prethodni dokument) je jasno propisano u Uputstvu i glasi:

U polje 40 u pisuje se , odvojeno kosim crtama: šifra organizacione jedinice u kojoj je vođen prethodni carinski postupak, odnosno prethodno carinski odobreno postupanje ili upotreba , šifra vrste prijave koja se odnosi na prethodni postupak (npr. IM7 , IM 5... ), evidencijski broj prijave (broj iz polja A) iz kontrolnika (to je kontrolnik organizacione jedinice čija šifra se navodi u ovom polju) i dvije poslednje cifre godine u kojoj je ona sačinjena ili podaci o odgovarajućem carinskom dokumentu. Ukoliko ne postoji prethodna prijava , upisuje se broj '' 1 ''.
Ako je prethodni postupak vođen na osnovu više prethodnih prijava, u ovo polje upisuje se riječ ''spisak'', a uz prijavu se prilaže spisak prethodnih isprava sa prednje navedenim podacima.
Pogrešna je konstatcija da se u polje 40 upisuje prethodno carinski odobreno postupanje ili upotreba, nego se upisuje šifra organizacione jedinice u kojoj je vođeno prethodno odobreno carinsko postupanje ili upotreba i u vašem primjeru nije prethodno carinsko postupanje prijava robe kod odredišne ispostave.

Primjer:
Roba je po postupku provoza, tj. po TR prijavi broj D 360 od 10.01.2006. godine Carinskog referata na GP Izaćić stigla u odredišnu Carinsku ispostavu Sarajevo u kojoj ispostavi se ta roba stavlja u postupak unutrašnje obrade po IM 5 carinskoj prijavi. Polje 40 u IM 5 prijavi glasi: 10107/TR/306/06 (prethodno carinski odobreno postupanje ili upotreba u ovom primjeru je postupak provoza koji je vođen kod Carinskog referata GP Izačić po navedenoj TR prijavi ).

Povratak na vrh


40. KRATAK OPIS PROBLEMA: Prema uputstvu polje 20 se ne popunjava, a prilikom izrade ovih JCI treba voditi računa o paritetu isporuke (npr. - fca sarajevo - u JCI se unosi iznos prevoza do bih granice).

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Dati tumačenje zašto se polje 20 ne popunjava kod izvoznih JCI.

SEKTOR ZA CARINE - odgovor

Takvo rješenje nije u suprotnosti sa carinskim propisima, a podaci o paritetu se nalaze na fakturi, ugovoru. Ovo pitanje može se razmotriti.

Povratak na vrh


41. KRATAK OPIS PROBLEMA: Prilikom konačnog carinjenja robe iz vlastitog skladišta - skladišta tipa c, u unutrašnje zavisne troškove moramo unijeti i troškove skladištenja nastale u tom skladištu, koji onda ulaze u poresku osnovicu. Kako utvrditi troškove skladištenja nastale u vlastitom skladištu - uporedbom sa cijenama javnih skladišta - onda to više nije vlastito skladište ili davanjem izjava ili internih faktura držatelja skladišta "sam sebi" -jesu li one mjerodavne i ispravne?

PRIJEDLOG RJEŠENJA PROBLEMA: Dati jasno tumačenje člana 109. Pavilnika o primjeni ZPDV-a - isti kaže da se interna faktura izdaje za korištenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe. obzirom da je u ovom slučaju uvoznik ujedno i držatelj skladišta, a skladište ne koristi u vanposlovne svrhe, kako može izdati internu fakturu po tržišnoj vrijednosti i da ista ulazi u poresku osnovicu???

SEKTOR ZA POREZE - odgovor

U skladu sa članom 109. Pravilnika, interna faktura može se izdati isključivo za korištenje dobara i usluga u vanposlovne svrhe. U slučaju korištenja vlastitog skladišta u poslovne svrhe, ne može se zahtjevati izdavanje interne fakture.

Povratak na vrh


42. SEKTOR ZA POREZE - odgovor

Ukoliko je međunarodnim sporazumom potpisanim između BiH i druge države predviđena mogućnost prelaska granice posjedovanjem lične karte, nema smetnje da se u postupku ostvarivanja prava na povrat PDV-a stranim državljanima kojima je omogućen ulazak u BiH na osnovu lične karte, koristi lična karta u smislu putne isprave navedene u citiranom članu Pravilnika o primjeni Zakona o PDV-u.
Međutim, mora se voditi računa da prilikom popunjavanja PDV-SL2 obrasca u dijelu koji popunjava strani državljanin (kupac), u polju "BROJ PUTNE ISPRAVE", navede broj lične karte.

Povratak na vrh



 

Kontaktirajte nas
info@uino.gov.ba