1. Sektor za carine
Trenutno nisu propisani rokovi predaje izlaznom carinskom uredu robe koja je, od strane izvoznog carinskog ureda, puštena u postupak izvoza.
Prema odredbi članka 158. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (''Sl.glasnik BiH'', broj 57/04 i 51/069) puštanje robe za izvoz se odobrava pod uvjetom da predmetna roba napušta carinsko područje BiH u istom stanju u kojem je bila prilikom prihvatanja izvozne prijave. Ako roba ne napusti carinsko područje BiH izvoznik je, sukladno članku 399. Odluke, o tome dužan odmah izvijestiti izvozni carinski ured i vratiti mu primjerak 3 izvozne prijave.
Potpunije, postupak izvoza koji se provodi na osnovu pisane carinske prijave na obrascu JCI reguliran je odredbama članka 157. i 158. Zakona, članka 391. do 401. i članka 423. do 429. Odluke i Uputom o postupku izvoza (''Sl.glasnik BiH'', broj 73/06). Popunjavanje carinskih prijava u carinskim postupcima, među kojima je i postupak izvoza, je regulirano Uputom o popunjavanju carinske prijave u pisanom obliku i korištenjem tehnike obrade podataka i zbirne prijave, broj: 01-18-10122/05 od 20.12.2005.godine i njegovim izmjenama i dopunama broj: 01-18-1051-9/06 od 20.04.2006. godine i 01-02-86/07 od 04.01.2007. godine, koje je sukladno Odluci o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine (''Sl. glasnik BiH'', broj 63a/04 i 60/06), a objavljeno je na web stranici UNO: http://www.uino.gov.ba.
Na ovo pitanje već je odgovoreno u aktu broj: 03-18-806-9/07 od 03.04.2007. godine, u prošlim odgovorima pod brojem 9, koji je upućen Udruženju međunarodnih otpremnika BiH pri VTK, o kojem su obaviješteni i Regionalni centri - Odsjeci za carine, kojima je i kasnije ukazano na prednje.
(Povratak na pitanja)
2. Sektor za informatičke tehnologije
Na graničnim prijelazima Strmica, Vardište, Hum, Deleuša, Klobuk i Metaljka zbog ograničenja telekom operatera veze nisu pouzdane i kvalitetne, što može dovesti do prekida u procesu elektronskog razduženja, samim tim i neblagovremenom razduženju jamstva. Sektor za IT ne može utjecati na tehničke mogućnosti telekom operatera na pobrojanim graničnim prijelazima. Postoji instrukcija o razduženju jamstva ukoliko ne funkcionira elektronsko razduženje koje treba primjenjivati u situacijama prekida komunikacija.
(Povratak na pitanja)
3. Sektor za carine
Izdavanje zamjenskog uvjerenja o kretanju EUR.1 je propisano:
- člankom 20. Sporazuma o izmjeni i pristupanju Sporazumu o slobodnoj trgovini u centralnoj Evropi - CEFTA 2006 (''Službeni glasnik BiH'' - Međunarodni ugovori, broj 9/07);
- člankom 51. stavak 5 Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 63a/04, 60/06) i
- člankom 19. Ugovora o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske (''Službeni glasnik BiH'', broj 6/03).
Bez obzira koji od navedenih propisa se primjenjuje, odredbe koje reguliraju naknadno izdavanje uvjerenja o kretanju EUR.1 su identične i u osnovi propisuju da, kada se proizvodi s podrijetlom stave pod kontrolu carinskog ureda Bosna i Hercegovine, postoji mogućnost da se izvorni dokaz o podrijetlu zamijeni s jednim ili više uvjerenja o kretanju EUR.1, u svrhu slanja svih ili nekih proizvoda negdje drugo u Bosni i Hercegovini. Zamjensko uvjerenje o kretanju EUR.1 izdaje se od strane carinskog ureda pod čijom kontrolom se nalaze ti proizvodi.
Dakle, po prispjeću pošiljke u Stranu ili zemlju ili teritorij s kojima je kumulacija primjenjiva, pošiljka se može razdijeliti na manje pošiljke u svrhu carinjenja u različitim carinskim ispostavama u toj zemlji. U tom slučaju, zamjenska uvjerenja o kretanju robe, izdana na temelju uvjerenja EUR.1 koje je pratilo izvornu pošiljku, moraju pratiti i svaku od "malih" pošiljki.
Kako bi dobio zamjensko uvjerenje, uvoznik ili njegov ovlašteni zastupnik mora podnijeti pisani zahtjev carinskoj ispostavi pod čiji je nadzor roba stavljena i priložiti popunjeno uvjerenje o kretanju robe EUR.1, u rubriku 7 naznačiti da je u pitanju zamjensko uvjerenje, unijeti serijski broj izvornog uvjerenja koje prati robu, te dati pisanu izjavu da se radi o istoj robi koja je uvezena ili dijelu pošiljke za koje je prethodni dokument izdan.
Ovaj se postupak primjenjuje samo kada se radi o pošiljkama koje se razdjeljuju i šalju do drugog odredišta unutar teritorije Strane ili zemlje ili teritorije s kojima je moguće primijeniti kumulaciju.
Zamjensko uvjerenje o kretanju EUR.1 nije moguće izdati ako su proizvodi ili dio pošiljke poslani iz jedne Strane u drugu Stranu, ili zemlju ili teritorij sa kojima se kumulacija primjenjuje.
(Povratak na pitanja)
4. Sektor za carine
U posjeti ove Uprave Carinskoj upravi Republike Slovenije, u okviru CARDS projekta - Integrirano upravljanje granicom, od strane te Uprave upoznati smo da je s primjenom pojednostavljenja u carinskim postupcima, Republika Slovenija počela je 1991. godine i postepeno kroz duže razdoblje razvila napredna pojednostavljenja. U Carinskoj upravi Slovenije uspostavljene su odgovarajuće telekomunikacijske veze svih organizacijskih jedinica sa Glavnim sjedištem Uprave i svaka organizacijska jedinica ima pristup potrebnim podatcima iz druge organizacijske jedinica vodeći računa o razinama pristupa. Poslovni subjekti samostalno (u njihovo ime to rade računarske kuće) razvijaju svoje informatičke programe koji se naslanjaju na carinski informatički sustav, i predstavljaju kompatibilne sustave putem kojih je moguće vršiti podnošenje pojednostavljenih prijava uz elektronski potpis (koji potpis još u BIH nije u funkciji) i razmjenu potrebnih i definiranih podataka s carinskom službom. Većina tvrtki, uz elektronski potpis, šalju svoje carinske prijave koje se automatski importuju u carinski sustav, a nazad dobiju poruke o statusima tih prijava, odnosno robe.
U Bosni i Hercegovini pojednostavljeni postupci prijavljivanja robe za stavljanje u slobodan promet, za carinske postupke s ekonomskim učinkom i za izvozne postupke, načelno su propisani člankom 73. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine i odredbama članka 160. - 196. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.
Trenutno se u Upravi za neizravno oporezivanje odobravaju pojednostavljeni postupci prijavljivanja na temelju računa uz pregled robe na graničnim uredima (GP) i podnošenja zbirne dodatne prijave kod nadzorne carinske ispostave za određeno vremensk razdoblje i to za jednostavnije robe koje je lako prepoznati i identificirati i za koje se pregled, odnosno postupak može provesti na sâmom graničnom prijelazu i osigurati njegova pravilnost.
U daljnjim aktivnostima, u pogledu primjene drugih vidova pojednostavljenih postupka predviđenih zakonom, nastoji se iznaći resursi, a prevashodno tehnička rješenja za njihovu podršku u informatičkom sustavu, koja će u potpunosti zadovoljiti propisana pravila provedbe tih postupaka, što nije nimalo jednostavan proces i posao koji se može brzo okončati.
(Povratak na pitanja)
5. Sektor za informatičke tehnologije
Ona razduženja koja su automatski uparena završavaju se isti dan, jedino ručna uparenja koja radi Sektor za poslovne usluge eventualno mogu da ne budu isti dan, te bi to moglo biti uzrok sporijeg razduživanja.
(Povratak na pitanja)
6. Sektor za poslovne usluge
Odlukom Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje broj: UO 1303/65/07 od 13.03.2007.godine utvrđena je visina naknade za korištenje parking prostora u carinskom terminalu, te utvrđen omjer raspodjele prihoda ostvaren po osnovi naknade za korištenje parking prostora u carinskom terminalu.
U članku 3. navedene Odluke propisano je da se visina naknade za korištenje parking prostora odnosi i na carinske terminale u vlasništvu UNO.
Obzirom da je gore navedenu Odluku donio Upravni odbor Uprave za neizravno oporezivanje, to je u nadležnosti Upravnog odbora i vršenje izmjena iste.
(Povratak na pitanja)
7. Sektor za poslovne usluge
Odlukom Upravnog odbora Uprave za neizravno oporezivanje broj: UO 1303/65/07 od 13.03.2007.godine propisana je visina naknade za korištenje parking prostora u carinskom terminalu i to:
- za teretna motorna vozila i druga vozila koja ne spadaju u kategoriju putničkih vozila u iznosu od 40,00 KM po danu,
- za putnička vozila u iznosu od 10,00 KM po danu,
- a sva prazna vozila nosivosti preko 3,5 tona u iznosu od 5,00 KM po prelasku kroz terminal.
Pod pojmom dan podrazumijeva se period od 24 sata računajući od momenta ulaska vozila u carinski terminal. Svi vlasnici carinskih terminala, uključujući i ''Meridian'' Banja Luka, dužni su primjenjivati istu.
Sektor za poreze
Napominjemo da je člankom 21.stavak (1) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (''Službeni glasnik BiH'', broj 9/05 i 35/05) propisano da porezna osnovica kod uvoza dobara u Bosnu i Hercegovinu je vrijednost tih dobara utvrđena sukladno carinskim propisima. Stavkom (2) točka 2. istoga članka regulirano je da se u osnovicu iz stavka 1. ovoga članka uračunavaju svi ovisni troškovi (provizija, troškovi pakiranja, prijevoza i osiguranja) koji nastanu nakon uvoza dobara do prvog odredišta u Bosni i Hercegovini.
Slijedom navedenog, ukoliko su troškovi terminala uračunati u poreznu osnovicu koja je utvrđena sukladno carinskim propisima, ne postoji obveza Meridijana da ponovo obračunava i naplaćuje troškove terminala i pripadajući PDV.
(Povratak na pitanja)
8. Sektor za poslovne usluge
Odgovor na pitanje pod brojem 8. i 10. sadržan je u aktu Kabineta ravnatelja broj: 01-16-16-73/07 od 06.12.2007.godine i glasi: ''Prema važećim zakonskim i podzakonskim propisima koji uređuju oblast izdavanja Uvjerenja o kretanju EUR 1 nije propisana mogućnost naplate posebne naknade za izdavanje istih, te s tim u vezi UNO neće vršiti naplatu naknade za izdavanje uvjerenja EUR 1 bez obzira da li se isti izdaje sukladno Odluci o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici BiH (''Službeni glasnik BiH'', broj 63-a/04) ili Sporazumom o izmjeni i pristupanju Centralnoeuropskom Sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA 2006) (''Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori'' broj 9/07) ili Ugovora o slobodnoj trgovini između Bosne i Hercegovine i Republike Turske (''Službeni glasnik BiH - Međunarodni ugovori'' broj 6/03). Na navedeni način UNO će postupati sve do konačnog rješenja pitanja naplate naknade troškova tiskanja uvjerenja o kretanju EUR 1. Ovo znači da prema važećim zakonskim propisima carinski organi prilikom izdavanja obrasca EUR 1 naplaćuju jedino naknadu na ime administrativne takse koja je propisana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama (''Službeni glasnik BiH'' broj 08/06) i to: administrativnu taksu na zahtjev u iznosu od 5,00 KM iz tarifnog broja 83. i administrativnu taksu na uvjerenje u iznosu od 10,00 KM iz tarifnog broja 96. Tarife administrativnih taksi.
Sektor za carine
Administrativna taksa je propisana Zakonom o administrativnim taksama (''Službeni glasnik BiH'', broj 16/02, 19/02,43/04, 8/06, 76/06 i 76/07) i plaća se u postupcima pred institucijama BiH i radnjama koje poduzimaju te institucije. Visina taksi je utvrđena Taksenom tarifom, sukladno kojoj carinski organi prilikom izdavanja uvjerenja o kretanju EUR.1 naplaćuju administrativnu taksu na zahtjev u iznosu od 5,00 KM iz tarifnog broja 83. i administrativnu taksu na uvjerenje u iznosu od 10,00 KM iz tarifnog broja 96.
Administrativna taksa se naplaćuje prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje uvjerenja o kretanju EUR.1, obzirom da je člankom 6. Zakona o administrativnim taksama, propisano da se taksa plaća u trenutku nastanka obveze.
(Povratak na pitanja)
9. Sektor za carine
Radno vrijeme carinskih ispostava je određeno imajući u vidu fizički obim, odnosno broj carinskih prijava u svakoj carinskoj ispostavi (a gdje je to potrebno i nadležnost za određene postupke), uvjete rada, broj izvršitelja, propisani fond sati rada, vrste inspekcijskih kontrola pri carinskim ispostavama i njihovo radno vrijeme i druge pokazatelje koji utiču na to pitanje. Što se tiče podnošenja, pa slijedom toga i zaprimanja carinskih prijava, obzirom da po istima carinski organ treba poduzeti niz radnji i provjera jer se carinski postupak sastoji od više faza koje su nam svima poznate, iste se praktično mogu zaprimati sve dotle dok je, s obzirom na već do tada podnijete prijave i radnje provedene po istima i broj izvršitelja, objektivno moguće završiti postupak po istima do kraja radnog vremena. To pod uvjetom da prijava u svemu ispunjava uvjete za njeno prihvatanje (da je roba pristigla i može se pokazati carinskom organu, da je ispravno popunjena, da su uz nju priložena sva potrebna dokumenta), što je opet ovisno od svake konkretne situacije, pri čemu se prioritet treba dati prijavama kojima su prijavljene živa stoka i perad, lakokvarljiva roba s kratkim rokom trajanja, opasne materije i sl. Stoga i podnositelji prijava trebaju nastojati da iste ipak ne podnose pred sami istek radnog vremena, naročito kada nad robom gdje je to potrebno nije obavljena npr. sanitetska ili druga kontrola koja prethodi carinskom postupku.
(Povratak na pitanja)
10. Sektor za carine
Odgovor već sadržan u odgovoru na pitanje pod rednim brojem 8.
(Povratak na pitanja)
11. Sektor za informatičke tehnologije
Šifre "PZQ" i "PZM" u ASYCUDA informatičkom sustavu su oznake za priložene dokumente i to ''potvrda instituta za mjerne instrumente''.
(Povratak na pitanja)
12. Sektor za carine
Odredbama članka 7. Zakona o Upravi za neizravno oporezivanje (''Sl. glasnik BiH'', broj 89/05) određene su nadležnosti Uprave, među kojima nije navedeno pitanje.
Nadalje, izbor osobe koju će otpremnik zastupati u carinskom postupku je njegov izbor, pa slijedom toga i "rizik", na koji izbor ova Uprava niti utiče, niti može utjecati. To je njihov međusobni obligacijski - ugovorni odnos u kojem sudionici istog suglasnom izjavom volja određuju sadržinu obligacije (prava i obaveze). Otpremnik polaganjem jamstva za osiguranje carinskog duga u carinskom postupku za svog komitenta preuzima obvezu da plati taj dug, odnosno neizravne poreze ako iste u propisanom roku ne plati njegov komitent. Ta obveza, između ostalog, proizlazi i iz odredbe članka 107. stavak 1. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.
(Povratak na pitanja)
13. Sektor za carine i Sektor za informatičke tehnologije
Ukazujemo i podsjećamo da se u pogledu oporezivanja trošarinom etil alkohola iz tarifnog broja 2207 (nedenaturirani etilni alkohol s volumnim udjelom alkohola 80 vol. % ili većim; etilni alkohol i ostali alkoholi, denaturirani, s bilo kolikim sadržajem alkohola) prema odredbama članka 11. Zakona o trošarinama u Bosni i Hercegovini (''Sl. glasnik BiH'', broj 62/04 i 48/05) na promet etil - alkohola trošarina plaća u iznosu od 15 KM po litri apsolutnog alkohola, što znači da se trošarina plaća i na nedenaturirani etilni alkohol kao i na denaturirani etilni alkohol. To znači da se trošarina naplaćuje za proizvod koji predstavlja etilni alkohol, denaturiran, s bilo kojim sadržajem alkohola, koji se svrstava pod tarifnu oznaku 2207200000, osim proizvoda koji predstavljaju ostale alkohole, denaturirane, s bilo kojim sadržajem alkohola.
Kao što ste i istakli u informatičkom sustavu, u slučajevima kada se u istu tarifnu oznaku iz Carinske tarife BiH u koju se svrstava roba na koju se plaća trošarina svrstava i roba na koju se ne plaća trošarina, radi pravilnog obračuna i naplate trošarine, uz tarifnu oznaku u informatičkom sustavu su dodate različite jedanaeste znamenke: 0, 1, 2 i 9 (specifični kodovi), koje se koriste kako slijedi:
- ''0'', kada su sve robe koje se svrstavaju u istu tarifnu oznaku jednoobrazno opterećene neizravnim porezima;
- ako se u istu tarifnu oznaku svrstava i roba na koju se ne plaća trošarina i roba na koju se plaća trošarina, radi prepoznavanja i pravilnog obračuna i naplate trošarine, tarifnoj oznaci u informatičkom sustavu dodata jedanaesta znamenka može biti:
- ''1'', koja označava da se trošarina ne obračunava i
- ''2'' ili ''9'', koje označavaju da se trošarina obračunava i plaća,
iz čega slijedi kada se radi o uvozu etilnog alkohola, denaturisanog, s bilo kojim sadržajem alkohola koji se svrstava u tarifnu oznaku 2207200000 kao jedanaesta znamenka se dodaje ''9'' i obračunava trošarina, dok kod uvoza ostalih alkohola, denaturiranih, s bilo kojim sadržajem alkohola koji se svrstavaju u istu tarifnu oznaku 2207200000 kao jedanaesta znamenka se dodaje ''1'' i ne obračunava se trošarina.
(Povratak na pitanja)
14. Sektor za carine
Robe koje su predmet vanjskotrgovinskog prometa i nad kojom carinski organi provode zahtijevani carinski postupak, u ovisnosti od njihove vrste, namjene i drugih karakteristika, predmet su sanitarne, veterinarske, fitopatološke, kontrole kvalitete, kontrole lijekova i druge kontrole, a iste su regulirane propisima BiH ili propisima entiteta, i provode ih nadležni državni ili entitetski kontrolno-inspekcijski organi.
Uprava za neizravno oporezivanje BiH je nakon osnivanja, a radi pravilnog, jednoobraznog i učinkovitog postupanja carinskih organa i drugih sudionika u carinskom postupku, pred nadležnim inspekcijskim organima, pokrenula postupak izrade jedinstvenog spiska roba koje pri uvozu, sukladno važećim propisima, podliježu kontroli od strane tih organa, a koji bi bio usklađen s novom Carinskom tarifom.
Nakon niza aktivnosti i održanih sastanaka sa nadležnim kontrolno inspekcijskim organima Uprava za neizravno oporezivanje je sve prispjele prijedloge inspekcijskih organa uvrstila u ''Objedinjeni spisak roba koje pri uvozu podliježu kontroli nadležnih inspekcijskih organa'' (u daljnjem tekstu: Objedinjeni spisak) objavljen pod brojem: 03/2-18-864-16/05 dana 16.05.2005. godine. Isti je dostavljen svim organizacijskim jedinicama UNO na znanje i primjenu kao i svim nadležnim institucijama u BiH na uvid ili eventualne izmjene i dopune.
I nakon objavljivanja Objedinjenog spiska bilo je pojava neusuglašenog postupanja inspekcijskih organa što je uzrokovalo različito postupanje carinskih organa i ostalih sudionika pri uvozu roba. Prema Objedinjenom spisku pomenuta roba (europalete) podliježe fitosanitarnom pregledu.
Tijekom 2006. godine došlo je do usuglašavanja, između Glavnih entitetskih poljoprivrednih inspektora, spiska roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli i isti je dostavljen UNO od strane Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, aktom broj: 08-50-10742-1/07 od 09.10.2007. godine. I prema tom usuglašenom spisku roba europalete podliježu fitosanitarnom pregledu.
(Povratak na pitanja)
15. Sektor za carine
Kod uočenih razlika u Carinskoj tarifi BiH u različitim jezičkim varijantama, Sektor za carine UNO se obraća Ministarstvu trgovine i ekonomskih odnosa BiH za tumačenje ispravnosti u Carinskoj tarifi. Nakon dobivenog tumačenja ispravke se unose u sustavu ASYCUDA.
Sektor za informatičke tehnologije
U sustavu nije moguće unijeti različite stope carine u različitim jezičkim verzijama, a u službenom glasniku postoje razlike.
(Povratak na pitanja)
16. Sektor za carine
Zakon o administrativnim taksama (''Sl. glasnik BiH'', broj 16/02, 19/02, 43/04, 8/06, 76/06 i 76/07) usvojila je Parlamentarna skupština BiH i ovim zakonom se uređuju administrativne takse koje se plaćaju u postupcima pred institucijama BiH i radnjama koje poduzimaju ove institucije. Naredbu o uplatnom računu za uplatu sredstava za administrativne takse (''Sl. glasnik BiH'', broj 24/06), donijelo je Ministarstvo financija i trezora BiH i ovom naredbom propisuje se način uplate novčanih sredstava ostvarenih uplatom fizičkih i pravnih osoba sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o administrativnim taksama i Izmjene i dopune Tarife administrativnih taksa, koja naredba ne regulira da se naplata administrativne takse može vršiti u carinskom postupku putem carinske prijave.
Uprava za neizravno oporezivanje BiH samo provodi odredbe navedenih propisa i promjena istih nije u nadležnosti ove Uprave.
(Povratak na pitanja)
17. Sektor za carine
Uprava za neizravno oporezivanje je onijela Uputu o utvrđivanju carinske vrijednosti, koje je objavljeno u "Sl. glasnik BiH", broj 74/07), a stupilo je na snagu 10. listopada 2007. godine.
Odredbama članka 46. navedene Upute prestaju važiti svi propisi kojima su regulirana pitanja koja su predmet ove upute, osim propisa ove upute navedenih u članku 2., a članak 2 glasi.
Utvrđivanje carinske vrijednosti robe regulirano je:
- odredbama članka 25.do 33. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine,
- odredbama članka 60. do 92. Odluke o provedbenim propisima Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine i Priloga 11. do 14. Odluke.
Iz gore navedenog proizilazi da je i akt "Carinska vrijednost piva" broj: 18-2613 od 12.10.2004. godine stavljen izvan snage.
(Povratak na pitanja)
18. Sektor za carine
Isto pitanje je već ranije razmatrano, te je nakon sagledavanja svih okolnosti koje utiču na to pitanje, broj naimenovanja u carinskoj prijavi određen na 50.
(Povratak na pitanja)
Početna